RIJEČ IZDAVAČA,
GLAVNOG UREDNIKA I PRIREĐIVAČA

»Svaki narod njeguje svoje tradicije kao simbole svog identiteta. Pri tome,
posebno mjesto pripada njegovanju slobodarskih tradicija – borbi predaka za
svoje dostojanstvo i slobodu, nacionalnu opstojnost i društveni progres čovjeka«

Andro Gabelić, vojni povjesničar

Zamisao o ovoj knjizi nastala je za 60. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata 2005. godine. U Udruzi antifašističkih boraca i antifašista Splita željelo se osvježiti sjećanja o povijesnim zbivanjima u gradu od 1941. do 1945. godine, jer kroz dugi niz stoljeća Split nije proživio tako teške dane. Okupacija Splita donijela je zlostavljanje građana, nacionalno zatiranje, neimaštinu i glad, ali grad nije pokleknuo. Suprotstavio se okupatorskoj sili i domaćim izdajnicima. Bunt, otpor, tamnice i logori, strijeljanja i vješanja bili su splitska ratna svakodnevica.

Usprkos teroru, Narodnooslobodilački pokret i njegov malobrojni ali dobro organizirani splitski ogranak Komunističke partije Hrvatske i SKOJ zadavali su neprijatelju snažne udarce, tako da se neprijatelj u okupiranom Splitu osjećao nemoćnim da zatre ilegalni krvotok grada, što je svoju životnost, snagu, mladost, oduševljenja i žalosti uključio u snažnu bujicu otpora, ne samo u Splitu, već i na ratištima diljem Jugoslavije. U tome su golemu ulogu odigrali ilegalci i borci, brojni anonimni građani, bez čije svakodnevne podrške otpor ne bi mogao uspjeti. O tome svjedoče iskazi okupatora i kvislinške[1] policije da 80 posto građana Splita podržava oslobodilački pokret.

O tom vremenu otpora i žrtava objavljena je davne 1979. godine ratna kronika grada pod naslovom Kronologija Splita 1941 – 1945. Danas je to rijetka knjiga koja se može naći samo u ponekoj knjižnici, što je bio prvi razlog da razmislimo o novoj knjizi. Drugi, još bitniji razlog, bio je taj što se nakon 1990. brutalno odnosilo prema spomenicima partizanske prošlosti, pri čemu je porušeno više od tri tisuće spomenika i preinačilo se na stotine naziva ulica i ustanova. Svakodnevno se u masmedijima i drugdje nastoji partizanski otpor prikazati kao protunarodni i zločinački pokret, a kvislinge uzvisiti na pijedestal demokrata i rodoljuba. Potreba za istinom bila je presudni razlog da pristupimo tiskanju nove splitske ratne kronologije koju smo nazvali »Antifašistički Split – Ratna kronika 1941. – 1945.«

Želeći današnjem, često obmanutom čitatelju reći istinu, u knjizi se dokumentirano, po godinama i mjesecima, iznosi izvorni materijal o splitskim događajima, kako iz partizanskih tako i okupatorskih i kvislinških izvora. Dokumentarni dio sadrži i izbor likovnih, književnih i publicističkih priloga kako splitskih tako i drugih autora, koji su u to vrijeme stvarali svoja djela, jer se nije samo borilo već i stvaralo. Posebno značajan dokumentarni prilog čine brojne izvorne ratne fotografije Splita, kao i čitav niz posebnih dodataka knjizi.

Dabome, Split u pokretu otpora nije bio usamljeni otok, pa se niz informacija odnosi i na događanja u splitskoj okolici. Na žalost, te dokumentarne informacije, zbog opsega knjige, morale su biti reducirane, premda se u Solinu, Kaštelima, Žrnovnici, na otocima i drugdje događao snažan ilegalni rad i otpor. Iz istog razloga knjiga Antifašistički Split u ograničenom obimu prati i borbeni put 4. splitske brigade, Mosorskog i Splitskog partizanskog odreda, kao i drugih partizanskih jedinica koje su djelovale u blizini Splita.

Prikazali smo, koliko je bilo moguće s obzirom na opseg knjige, i one događaje u gradu koji su bili dio njegove ratne svakodnevice, kao i uvjete u kojima su živjeli stanovnici grada. Ova komponenta kronike nepotpuno je zastupljena zbog obilja informacija povezanih s temeljnom zadaćom knjige - svjedočenjem o antifašističkom otporu Splićana.

Navođenje izvora informacija je standardno, osim za Kisićev Ljetopis i Begin Dnevnik, jer se oni nalaze u rukopisu i nisu objavljeni, ali se navođenje njihova teksta poklapa s nadnevcima iskazanima u Antifašističkom Splitu pa je provjera laka. Izvor je naveden iza svake informacije a za više informacija pod istim datumom izvor je potpisan u posljednjoj informaciji u njihovom nizu.

Uređivački odbor Antifašističkog Splita izgubio je tijekom rada nekoliko svojih članova i vrsnih suradnika: recenzenta, vojnog povjesničara dr. Nikolu Anića, priređivača i lektora prof. Jerka Matošića, autora priloga prof. dr. Srđana Vrcana, članove Odbora Radu Dumanića i recenzenta vojnog povjesničara Fabjana Trgu. Inače, cjelokupni rad na knjizi Antifašistički Split volonterski su obavili ljudi koji vole Split i istinu o njemu, na čemu im Udruga antifašističkih boraca i antifašista toplo zahvaljuje.

Izdavač, glavni urednik i priređivači također zahvaljuju na susretljivosti Muzeju grada Splita koji nam je ustupio na korištenje Kisićev ljetopis i bogatu fotodokumentaciju, Državnom arhivu RH u Splitu, kao i Zakladi Karlo Grenz gdje je pohranjen Begin dnevnik, ali i druge arhivalije i fotografije. Isto tako zahvaljujemo brojnim pojedincima i poduzećima koji su materijalno pomogli tiskanje knjige, a zasebno Upravi Slobodne Dalmacije d.d. koja je tiskala knjigu i omogućila njenu distribuciju u novinskoj prodajnoj mreži.

Nadamo se da će svi građani željni istine – kako stari tako i novi naraštaji – sa zanimanjem čitati Antifašistički Split.

Izdavač, glavni urednik i priređivači