1945.

PETA RATNA GODINA

Splićani na Prokurativama slave pobjedu pobjedu nad fašizmom

Kraj rata – Splićani na Prokurativama slave pobjedu pobjedu nad fašizmom

SIJEČANJ

Pripreme za izbore – Jedinice Narodnooslobodilačke vojske šalju hranu gradu – Koncert srpskog kulturnog društva u Kazalištu – Škole započele s radom – Američki avijatičari šalju djeci sanduk kolača – Večer kulturnih radnika – I dalje malo hrane: po osobi pola kg krumpira, crvenog luka i kestena – U demonstracijama protiv kralja Petra Karađorđevića 15 tisuća Splićana – Gradski narodni odbor o cijenama, prekupcima i zasijavanju zemljišta u Splitskom polju – Vladimir Nazor posjetio ranjenike

1. siječnja

  • Nikakvih, ni usmenih ni pismenih čestitaka od listonoša, dimnjačara, pa ni djece… Uopće, nestalo je čestitanja onih koji su očekivali »dobru ruku«. Možda je i vrijeme tomu štogod pridonijelo: jako je zahladilo, puše jaka bura, a popodne su pale i snježne pahuljice. Kisić
  • U Splitu djeluje Mjesni komitet KPH i pet rajonskih komiteta s 443 člana KPH i 159 kandidata. Kronologija

2. siječnja

  • Otpočela je redovna nastava u Srednjoj tehničkoj školi u Splitu. Slobodna Dalmacija

3. siječnja

  • Večeras je u kinu Eden održala prof. Anka Berus predavanje Žena u Narodnooslobodilačkoj borbi.
  • Težaci Velog Varoša predali su na dar Oblasnoj bolnici 8. korpusa za ranjenike 380 litara vina i 35 litara rakije. Slobodna Dalmacija

5. siječnja

  • Dijeli se po osobi kilogram kestena. Kisić
  • Izvod iz zapisnika sa sjednice Gradskog NOO-a:

Raspravljalo se o potrebi da se formira Centralna gradska izborna komisija, koju će birati Gradski odbor, ali članovi Odbora ne mogu biti članovi izborne komisije. Na čelu Centralne komisije stoji predsjednik Narodnog suda. Gradska komisija će birati ostale, rajonske, izborne komisije, koje će napraviti izborne spiskove.

Pravo glasa na izborima imaju svaki građanin i građanka stariji od 18 godina, a članovi NOV-a bez obzira na godine imaju pravo glasa. Ima pravo glasa i svaki građanin koji je šest mjeseci stalno u gradu, osim onih koji su osuđeni ili su zatvoreni pod istragom. Izvod iz zapisnika GNOO-a, HR-DAST br. 35, knjiga 1.

  • 9. DALMATINSKA BRIGADA NAJSIROMAŠNIJIM GRAĐANIMA – Borci 9. dalmatinske brigade odrekli su se pet dana 10% hrane od cjelokupnog sljedovanja u korist najsiromašnijih rodoljuba grada Splita i to: 540 kg brašna, 192 kg mesa, 7,2 litara ulja, 122,4 kg graha, 40,8 kg graška i 43,2 kg krumpira.
  • Prilikom vjenčanja Mladinić Senjke i Dorić Josipa 26. prosinca 1944. prikupljen je iznos od 100.000 kuna kao dar Socijalnom odjelu Gradskog NOO-a za pomoć najsiromašnijim obiteljima boraca NOV-a. Slobodna Dalmacija

6. siječnja

  • U skladu s odlukama III. oblasne skupštine došlo je 7. siječnja 1945. do fuzije srednjodalmatinskog otočkog okruga sa splitskim okrugom. Gizdić, 144/1945., 823.
  • Naredbom Štaba Osmog korpusa formirana je Komanda grada Splita. Kronologija

7. siječnja

  • Srpsko pjevačko društvo Miloš Obilić (kulturna ekipa ZAVNOH-a), osnovano u listopadu prošle godine u Lici, dalo je večeras u Gradskom kazalištu svoj koncert… Kazalište je bilo puno, oduševljeno se aplaudiralo i mnoge su se točke morale ponoviti.
  • Otvoren je putničko-željeznički promet sa Šibenikom i Drnišem. Još nije uređen solinski most na rijeci Jadro, te tu putnici prolaze pješice. Kisić

8. siječnja

  • Danas su započele s radom splitske osnovne i srednje škole. Prosvjetni odjel je u školama postavio nove direktore i organizirao više savjetovanja s prosvjetnim radnicima Splita… Ukupno je otvoreno osam osnovnih i tri srednje škole, s ukupno 134 odjeljenja. Od ukupno 3250 obveznika osnovnu školu je polazilo 3000 ili 97,5%. U osam osnovnih škola predavali su 64 stručna učitelja i učiteljice. Srednje škole su pohađala 2532 učenika, a predavao im je 101 nastavnik. Stručni profil nastavnika je sljedeći: 68 ih je sa završenim filozofskim fakultetom, deset s pedagoškom spremom, osam s umjetničkom, odnosno muzičkom akademijom, šest s ostalom fakultetskom spremom i devet ostalih. Tudor, Zbornik br. 5, 1001

9. siječnja

  • NABIJANJE CIJENA I SKRIVANJE ROBE ZLOČIN PROTIV VLASTITOG NARODA – U članku se govori o trgovcima: »Na inicijativu NOO-a, nakon što je pitanje bilo temeljito pretreseno, dozvoljena je prodaja jednog dijela robe, a drugi je ostao blokiran, i to materijal koji je neophodan za obnovu privrede. Puštanje u promet jednoga dijela robe trebala je biti prva pomoć opskrbi naroda i početak uživanja slobodne trgovine. Očekivalo se, naime, da će sva ta roba ići u promet, da će trgovci sebi osigurati pristojnu zaradu, a narodu omogućiti da dođe do nužnih artikala. Međutim, nije prošlo ni nekoliko sati, a najveći dio deblokirane robe nestao je iz mnogih trgovačkih radnja i roba je, umjesto da uđe u promet, svršila u tajnim magazinima, gdje je skrivena… Što se dogodilo kasnije, to je poznato svima, mnogi su trgovci popeli cijene na nevjerojatne visine…« Slobodna Dalmacija
  • Daje se po osobi: deset dkg kestena, 15 dkg crvenog luka, 20 dkg naranača i limuna. Kisić

10. siječnja

  • U Pučkom sveučilištu prof. Andro Jutronić održao je predavanje o geografiji SSSR-a – prvi dio. Kisić
  • U Splitu je održana prva konferencija pravnika Dalmacije kojoj su prisustvovala 24 pravnika, 25 delegiranih lica, te više njih kao promatrači. Rješavala su se pitanja reorganizacije sudstva uopće i odvajanja sudstva od izvršnih organa vlasti.
  • DAR AMERIČKIH AVIJATIČARA – Socijalni odjel Okružnoga NOO-a srednje Dalmacije primio je preko Oblasnog odbora Crvenog križa za Dalmaciju jedan sanduk kolača i hrane kao dar američkih avijatičara, koji se nalaze na oporavku u južnoj Italiji. Socijalni odjel je ovaj dar namijenio dječjim domovina u Kaštel Lukšiću, Trogiru i Čitluku kod Sinja, te Lječilištu sv. Križa u Trogiru. Slobodna Dalmacija

13. siječnja

  • U zgradi Kazališta narodnog oslobođenja Dalmacije održana je Kulturna večer u sklopu Izložbe umjetnika partizana. Na toj večeri su nastupili:
  • Ivo Tijardović, koji je prikazao rad kulturnih radnika,
  • dr. Cvito Fisković, koji je iznio podatke o ubojstvu kipara Ive Lozice,
  • Franičević, koji je pročitao na čakavskom narječju svoju poemu Mikula Trudni,
  • Šime Vučetić, koji je recitirao svoje dvije pjesme,
  • Studin, koji je govorio o ilegalnoj izložbi u Splitu na kojoj je bilo izloženo 70 radova, a posjetilo je 2000 posjetilaca,
  • Živko Jeličić, koji je govorio o razvoju naše nove književnosti,
  • Silvije Bombardelli, koji je dao sliku razvitka umjetnosti u NOB-u.

Zatim je slijedila recitacija poeme Jama Gorana Kovačića, te je Zbor kazališta otpjevao nekoliko pjesama. Slobodna Dalmacija

  • IZVOD IZ ZAPISNIKA GRADSKOG NO-a – Zaključeno je da se treba držati uputa ZAVNOH-a o postupku prema robi koja se našla kod okupatora, a oteta je napuštenim imanjima i stanovima.

Kod postupka upravljanja konfisciranim radnjama zaključeno je da se u pojedinim radnjama omogući i tolerira vlasniku, uz izaslanika, da i dalje ostane rukovodilac, a u ostalima da sam povjerenik bez vlasnika preuzme rukovodstvo radnjom.

Određena je Komisija za davanje imena ulicama u gradu. Oblasni je dao sugestiju da se ulicama daju imena prvoboraca, vojnih jedinica, proslavljenih gora i planina… Izvod iz zapisnika GNOO-a, HR-DAST br. 35, knjiga 1.

14. siječnja

  • Daje se po osobi pola kg krumpira.
  • Održano je javno suđenje pred Vijećem Vojnog Suda VIII. Korpusa Mati Mijanoviću bivšem činovniku državnog redarstva, kao ratnom zločincu i narodnom neprijatelju. Bio je suradnik fašističkih policajaca Morellija i de Vincenzija i neposredni učesnik u masovnim hapšenjima i batinanju omladine, od koje je 17 strijeljano od fašističke policije. Kao šef ustaškog redarstva u Šibeniku bio je njemački špijun i naredbodavac vješanju nekolicine Šibenčana. Osuđen je na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine.

Na vremenske kazne osuđeni su:

R. J., kao suradnik okupatora i švercer osuđen je na 9 mjeseci prisilnog rada i 2 godine gubitka građanskih časti.

P. Š., ustaški zapovjednik Vatrogasne straže kao suradnik okupatora, na 1 godinu dana prisilnog rada i 2 godine gubitka građanskih prava.

L. J., bivši ustaški oružnik, svojim radom oštetio je narodno-oslobodilačku borbu na 5 godina teškog prisilnog rada i 5 godina gubitka građanskih prava.

B. A., također ustaški oružnik, radi iste stvari na 10 mjeseci prisilnog rada i 5 godina gubitka građanskih prava.

M. Lj., ustaški oružnik, radi iste stvari na 8 mjeseci prisilnog rada.

Ž. N., ustaški milicioner, jedan od hvatača strijeljanog Jelaske, na 7 godina teškog prisilnog rada i 5 godina gubitka građanskih prava.

Kisić

  • … Izvršeni su pokusi s obnovljenim transformatorom, te će se količina električne energije povećati za 3000 KW, odnosno Split će, skupa s energijom koju dobiva iz tvorničkih elektrana, imati na raspolaganju ukupno 5000 KW električne energije… Slobodna Dalmacija
Građani Splita u demonstracijama protiv kralja Jugoslavije Petra Karađorđevića
Građani Splita u demonstracijama protiv kralja Jugoslavije Petra Karađorđevića

Nećemo kralja, hoćemo Tita. Građani Splita u demonstracijama protiv kralja Jugoslavije Petra Karađorđevića

16. siječnja

  • Oko 16 sati započele su demonstracije protiv kralja Petra zbog njegovih izjava o sporazumu Tito - Šubašić i njegovih napada na tekovine NOB-a. Računa se da je u demonstracijama sudjelovalo oko 15.000 građana Splita. Duge su se povorke kretale ulicama grada na čelu kojih su nošene hrvatske, jugoslavenske i savezničke zastave, kao i veliki broj transparenata na kojima je pisalo: »Dole razbijači jedinstva naroda«, »Hoćemo Tita – nećemo kralja«, itd. Na Obali su održani kraći govori, a govorili su: Ivo Senjanović: » … Nećemo više povratka na staro …«; Ante Roje: » … Tekovine naše borbe stoje čvrsto u rukama naroda …«; Ivo Tijardović: » … Politika Petra Karađorđevića je izdajnička i možemo je uporediti s politikom izdajica u zemlji…«. Govorili su i Stevo Zečević, Jure Bilić i Ivan Kuzmić.
  • Na području grada zasijana je tek trećina obradivih površina. Ostale dvije trećine nisu mogle biti zasijane zbog pomanjkanja ljudske i stočne radne snage, a i zbog kišovitog vremena koje neprekidno traje tri mjeseca. Slobodna Dalmacija
Ishrana pučanstva je teško pitanje. I ratna siročad hranila se u pučkoj kuhinji
Ishrana pučanstva je teško pitanje. I ratna siročad hranila se u pučkoj kuhinji

Pred pučkom kuhinjom. Ishrana pučanstva je teško pitanje. I ratna siročad hranila se u pučkoj kuhinji

Ishrana pučanstva je teško pitanje. I ratna siročad hranila se u pučkoj kuhinji

Pred pučkom kuhinjom. Ishrana pučanstva je teško pitanje. I ratna siročad hranila se u pučkoj kuhinji

17. siječnja

  • Daje se po osobi pola kg crvenog luka i 30 dkg kestena.
  • U Pučkom sveučilištu prof. Julije Grabovac održao je predavanje Društvo i njegovi odnosi u starom vijeku.
  • Gradski odbor društva Crvenog križa preko mjesnih rejonskih odbora podijelio je po 400 kuna svakom djetetu poginulih boraca. Kisić
  • IZVOD IZ ZAPISNIKA GRADSKOG NOO-a – »U dućanima treba izvisiti cijene artiklima, a one ne smiju biti više od zatečenih cijena kod oslobođenja grada.

Strože i ozbiljnije treba voditi računa o nadzoru tržišta. Treba spriječiti rad prekupaca, a robu na tržište kanalizirati preko zadruga.

Za obradu zemljišta u Splitu sva vojska koja se nalazi u gradu stoji na raspolaganju, tako da se može odmah početi sa zasijavanjem«. Izvod iz zapisnika GNOO-a, HR. DAST br. 35, knjiga 1.

18. siječnja

  • POTREBA MOBILIZACIJE ŠIROKIH NARODNIH SLOJEVA ZA SUZBIJANJE ŠPEKULACIJE – Špekulanata je bilo u našoj zemlji i prije rata, ali su u toku rata razvili svoj »obrt« do neviđenih razmjera. Pri tome su im išle na ruku prilike (nestašica zbog stalnog pljačkanja okupatora, a kao posljedica toga skrivanje hrane te nepovjerenje u valutu) i sami fašisti koji su odreda bili špekulanti, šverceri i crnoburzijanci. Oni nisu samo tolerirali špekulaciju, nego su je i direktno pomagali. Sjetimo se talijansko-četničkog »crnoberzijanskog glavnog stana« u kavani Central u Splitu, sjetimo se šverca ustaških »dužnosnika«. I ne samo što su više-manje svi ti domaći špekulanti bili politički suradnici okupatora, nego je špekulacija bila jedan od oblika suradnje, koja je išla na štetu našega naroda, a u korist fašističkih osvajača…

Najčešće nisu seljaci, proizvođači robe, ti koji podižu cijene visoko. Takozvani preprodavači, a u stvari špekulanti, ugurali su se između proizvođača i potrošača da ogule jednoga i drugoga. Oni su uzrok da otočanin mora davati četiri do pet litara vina za jedan kg kukuruza, a zagorski seljak, ako hoće kupiti vino, ne može dobiti ni dvije litre za jedan kg. To su oni što seljake dočekuju na periferiji grada, da bi od njih po relativno niskim cijenama otkupili svu robu i poslije sa splitske i druge sirotinje skidali i posljednju košulju. Tome bi trebalo učiniti kraj i tu je potrebna suradnja narodne vlasti i širokih slojeva naroda.

GNOO je danas izdao sljedeću odluku:

1. Nitko ne smije prodavati svoje proizvode ili robu, odnosno naplaćivati svoje usluge, po cijenama većih od onih koje su važile, odnosno bile na tržištu u trenutku neposredno pred oslobođenje grada. (Dalje se citira još pet točaka te odluke sa sličnim sadržajem).

  • Predsjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor posjetio je ranjenike u Vojnoj bolnici 8. korpusa, gdje je održao govor koji je završio sljedećim riječima:

» … Gore srca, jer nas poslije ovih jada i nevolja očekuju vedriji dani. Ne bojte se: što je razvaljeno, mi ćemo opet graditi, što je oboljelo mi ćemo ozdraviti, što je rastuženo mi ćemo utješiti. Sve će se popraviti, a dao Bog da popravite i vi, u ovoj zgradi, svoje zdravlje.

Slava borcima!«

  • POZIV STARJEŠINAMA OBITELJI – GNOO, odjel za ishranu, objavio je oglas u kojem poziva sve starješine obitelji da daju popis i podatke za sve članove obitelji koji su stalno nastanjeni u Splitu, radi pravilne raspodjele živežnih namirnica… Slobodna Dalmacija

21. siječnja

  • Na sastanku funkcionera aktivnih sportaša zaključeno je da u nogometni klub Hajduk-NOVJ u novoj upravi budu zastupljeni svi sportski i aktivni radnici bivših nogometnih klubova u Splitu.

Na sastanku veslača odlučeno je da se u Splitu osnuje jedan veslački klub od bivših klubova Gusara i HVK.

  • U 19 sati održana je u dvorani Kazališta komemorativna večer povodom 21. godišnjice Lenjinove smrti. O životu i radu Lenjina govorio je Gušte Šprljan. Kisić
  • U Splitu je održana konferencija članova JNOF-a, namještenika i radnika Gradskog NO odbora Splita. Konferenciju je otvorio Šime Grčić, koji je ukazao na zadatke JNOF-a u sređivanju teškoća oko obnove porušene zemlje, a istovremeno upoznao prisutne s ciljevima NOB-a. Slobodna Dalmacija

PJEVAM


Srcem na srce-
plamen u plamenu,
u požaru kamen može da izgori;
a kad slušam srcem srce zemlje ove
znam kako zbori
i kad ne govori.

Sokole pjesmo,
vidiš li daleko?

Kad iskra plane vatra se razgara,
borba junake, snaga snagu stvara
i život gradi
sve što smrt razara.

(…)

(I zato) Pjevaj
smrti u lice!

Riječ će ti ljubav dati

(…)

Rastvori srce –
o tebi i o sebi
zemlja će da propjeva.


(odlomak)

Jure Kaštelan

U prvom broju časopisa Dalmatinka u borbi iz 1945. godine, nalazimo ovu pjesmu Jure Kaštelana upućenu borcima, da im bude podstrek i izvor novih snaga potkraj rata

22. siječnja

  • U Rimu je počeo proces protiv bivšeg komandanta Druge talijanske armije sa sjedištem u Sušaku, generala Maria Roatte, začetnika fašističkih zločina u Dalmaciji (vidi Dodatak 1)

23. siječnja

  • Došla su u luku tri velika parobroda pod engleskom zastavom, puna hrane za vojsku i pučanstvo. Kažu da ima oko 120 vagona. Kisić
  • U Splitu je, na širem skupu, izabran Oblasni akcioni odbor za formiranje Jedinstvenog sindikata koji je, pored ostalog, imao zadatak da pomogne formiranju akcionih odbora po poduzećima i ustanovama. Gizdić, 1944/1945., 820.
  • Održani su brojni sastanci inicijativnih odbora za obnovu sportskih aktivnosti u nogometu, veslanju i plivanju…
  • U vremenu od 24 sata treba prijaviti količine soli veće od pet kg … sve osobe, radi nestašice i sprječavanja podizanja cijena, moraju prijaviti količine soli iznad pet kilograma … Slobodna Dalmacija

24. siječnja

  • U 18 sati u Pučkom sveučilištu, Kosta Strajnić, direktor Umjetničke galerije, održao je predavanje Rat i umjetnost. Kisić

25. siječnja

  • Večeras je u foyeru Gradskog kazališta održao koncert violončelist Mirko Dorner uz pratnju gđe Ene Grizogono na klaviru.
  • Od danas se dijeli po osobi pola kg suhih smokava i komad sapuna za pranje rublja, te po obitelji kutijica drvenih žigica. Kisić

27. siječnja

  • Jutros je iz Afrike parobrodom došlo oko 800 izbjeglica, koji su se prijavili u NOV, i žene i muškarci – svi u vojničkim odorama.
  • Oblasni NOO odredio je da su novčani zavodi dužni isplatiti svoje namještenike, uključujući i one koji se nalaze u NOV-u, po posljednjoj isplatnoj skali, računajući od 1. siječnja ove godine. Kisić

28. siječnja

  • Porinut je u splitskom Brodogradilištu parobrod Knin, koji je bio potopljen u splitskoj luci od bombardiranja nakon kapitulacije Italije, a koji je izvađen s morskog dna 27. studenoga 1944. Izvršen je popravak i za dvadesetak dana bit će osposobljen za plovidbu. Kisić
Brod »Knin«, izvađen s morskog dna u Gradskoj luci, bit će uskoro spreman za plovidbu

Porinuće u škveru. Brod »Knin«, izvađen s morskog dna u Gradskoj luci, bit će uskoro spreman za plovidbu

29. siječnja

  • Upravni odjel, u zajednici s OZN-om, preuzeo je brigu oko očuvanja sigurnosti grada. Upravni odjel izdaje dozvole za kretanje, određuje vrijeme za slobodno kretanje, izdaje propusnice, vrši kontrolu prometne službe…
  • Dogovoreno je da Financijski odjel i Odjel obrta, trgovine i industrije sve slučajeve nabijanja cijena prijave Upravnom odjelu, a ovaj predmet proslijedi Gradskom narodnom sudu, koji će protiv krivaca povesti sudski postupak. Tudor, Zbornik, br. 5, 1002.

30. siječnja

  • Osnovan je privremeni oblasni zadružni odbor sa sjedištem u Splitu. Takvi odbori osnovani su i pri okružnim i kotarskim NO odborima. Zahvaljujući radu tih odbora, ubrzo je obnovljen i rad 166 raznih zadruga i obučena je 131 nova zadruga (poljoprivredna, ribarska, mljekarska itd.). Na tečajevima je osposobljeno 270 osoba za rukovođenje zadrugama. Gizdić, 1944/1945., 807.

31. siječnja

  • Na raznim mjestima po gradu postavljene su zidne novine. Kratki članci i po koja šala otiskani su na pisaćoj mašini na dvije, odnosno, četiri stranice Slobodne Dalmacije. Svijet se zaustavlja i čita.
  • U Pučkom sveučilištu održao je predavanje prof. Ivan Silobrčić o temi Sunce – izvor i pokretač života. Kisić
  • U Splitu je počela s radom Higijenska škola Osmog korpusa sa zadatkom da osposobljava higijeničare u epidemiološkom i antimalaričnom smjeru. Prvi tečaj pohađalo je 30 polaznika. Kronologija
  • POPRAVLJENO 56 BRODOVA – Do kraja siječnja 1945. osposobljeno je 58 brodova, od kojih je 26 generalno popravljeno. Brojno stanje Tehničke sekcije POS-a s brodogradilištima i radionicama popelo se na 1510 radnika i rukovodilaca. Pribilović, Zbornik br. 5, 572.


SUĐENJE GENERALU ROATTI,
ZAČETNIKU FAŠISTIČKIH ZLOČINA U DALMACIJI

Dana 22. siječnja u Rimu je počeo proces protiv bivšeg komandanta Druge talijanske armije sa sjedištem u Sušaku, generala Maria Roatte. On je komandu nad II. armatom preuzeo početkom 1942. g., nakon čega su u našim krajevima zaredala paljenja sela, ubijanje nevinog stanovništva, masovna hapšenja i internacije … Svojim krvavim »rastrellamentima« talijanski fašisti u crno su zavili naše krajeve … Po direktivi generala Roatte sav talijanski fašistički, civilni i vojnički aparat služi planskom istrebljivanju našega grada. Izvanredni sud sudi neobjektivno i pristrano. Izriče velik broj smrtnih kazna. Pred specijalnim fašističkim sudom za Dalmaciju prošla je ogromna povorka od gotovo 5000 naših ljudi. Svi oni bili su osuđeni na smrt ili robiju, a samo mali broj optuženih svršio je u internaciju. Okupatorska koljačka banda nastupa i bez sudske kamuflaže…

… U splitskoj Questuri umoreni su: narodni heroj Ivan Lučić-Lavčević, Jerko Ivančić, Ante Radanović, prof. Ćiro Gamulin; agenti fašističke »squadre politiche« izvlače iz zatvora omladince Orlića, Čerinu i Dolcija i strijeljaju ih na splitskom groblju; početkom 1942. u Radmilovićevoj ulici ubijaju omladinca Hajdukovića; početkom 1943. dižu iz stanova omladince Pejkovića i Štambuka i ubijaju ih kod gradskog perivoja. Kroz zatvore splitske Questure prolaze na hiljade rodoljuba; fašistički zlikovci podvrgavaju naše ljude strahovitim mukama, na hiljade ih je bilo izbatinano, mučeno, poslano na specijalne sudove i internaciju. Mnogi su podlegli od posljedica mučenja pretrpljenih u zatvorima splitske Questure, a puno ih je i strijeljano.

… U listopadu 1942., po direktivi generala Roatte, general Spigo upućuje redovite talijanske trupe i poznate četničke krvoloke Manu Rokvića i Nikanora Kalika s njihovim bandama u mirna sela Gata, Naklice, Zvečanje i Cistu. U ovim selima sve su spalili. U Gatima je zapaljeno 125 kuća i zaklano 89 osoba; u Naklicama su zapalili 12 kuća, u Cisti 15 kuća i umorili deset osoba.

Dana 4. listopada 1942. ista banda je spalila 300 kuća i pobila 40 osoba u Dugopolju … a duhovni začetnik svega ovog zla je general M. Roatta, koji je smjernice takvog ponašanja dao u više navrata:

– 1. ožujka 1942. g. raspisao je Circolare 3 C u kojem naređuje da se strijeljaju svi ratni zarobljenici, da se pale kuće i sela, da se masovno hapsi stanovništvo i odvodi u taoce.

– 28. ožujka u pismu guverneru Dalmacije piše:

»… Po mome mišljenju, trebalo bi tamo gdje nisu uspjeli pokušaji smirivanja pogoditi zlo u korijenu, i to mjerama koje će odjeknuti u dušama bjegunaca, i koje će se odraziti na materijalnu i životnu situaciju njihovih rođaka koji su ostali kod svojih kuća. Bilo bi korisno otpočeti s interniranjem uglednijih obitelji koje nemaju nekoga među buntovnicima, kao i muškaraca koji su bez razloga odsutni, te ostalih lica – iz nižih slojeva – koja su usko rodbinski povezana s vođama i eksponentima pobunjenika«.

Po ovim direktivama generala Roatte, sav talijanski fašistički, civilni i vojnički aparat služi u planskom istrebljivanju stanovnika našeg grada…

– 7. travnja 1942. aktom br. 7000 on je naredio da pobunjenicima treba smatrati sve civilne osobe u pozadini područja borbe, kao i osobe koje ne stanuju na tom teritoriju, a tu su zatečene. Istovremeno, on je naredio da se interniraju čitave porodice, kuće i čitava sela, i da se njihova imovina plijeni.

– 28. travnja 1942. godine, u svojoj tajnoj naredbi br. 02/3104, on je naročito naglasio da sudovima treba predavati samo ranjenike, žene i muškarce ispod 18 godina, a sve druge »pobunjenike« strijeljati na licu mjesta. »Tutti gli altri devono essere imediamente fucilati sul posto«. Ove naredbe on je ponovio 23. kolovoza 1943. godine, pod br. 11780…

– 12. siječnja 1943., uoči četvrte ofenzive protiv Narodno-oslobodilačke vojske, on je izričito naredio (aktom br. 800 od 12. siječnja i br. 508. od 6. siječnja iste godine) da se na čitavom operativnom području strijelja svaki muškarac iznad osamnaest godina, da sav ostatak stanovništva bude poapšen i deportiran u koncentracione logore i da se sve zgrade, koje se nalaze na operativnom području – popale i razore.

To su neka od najkarakterističnijih zločinačkih naređenja Maria Roatte … Sud u Rimu nije pozvao Roattu na odgovornost ni za jedan od zločina što ih je izvršio u našoj zemlji. Ali, to nije sve. Fašistički advokati razvlače i sabotiraju suđenje; optuženi dobiva bolovanje i premještaj u bolnicu. Došlo je čak do toga da ratni zločinac Roatta ima obranu koju bi sačinjavala 83 svjedoka, među kojima i – general Franco! I tako, pravda slobodoljubivog čovječanstva treba biti zadovoljena na taj način da ratne zločince brane ratni zločinci, i da za ratne zločince svjedoče isto takvi zločinci …

General Mario Roatta pobjegao je iz vojne bolnice … zasigurno je bijeg organiziran …

Radio London (9. ožujka) javlja da je sinoć, preko radija, iz Mussolinijeve Italije govorio general Roatta i detaljno ispričao na koji je način organiziran njegov bijeg u sjevernu Italiju…

Slobodna Dalmacija od 22. i 28. siječnja, 18. veljače te 5. ožujka 1945., Kisić, 18. veljače 1945.

ŽRNOVNICA U NOB-u

Žrnovnica po stupnju mobilizacije naroda za NOP i po borbenosti njene omladine spada u red najpartizanskijih sela u Hrvatskoj. O tome govore sljedeće brojke:

Žrnovnica je prije rata imala oko tri stotine domaćinstava s oko dvije tisuće žitelja. Bilo je tridesetak članova KP-a i šezdesetak članova SKOJ-a. Dala je već 1941. sedamdesetak naoružanih prvoboraca. U NOB-u je sudjelovalo oko 500 mještana, tj. svaki četvrti stanovnik Žrnovnice. U NOR-u je poginulo 135 boraca, a 23 mještana su žrtve fašističkog terora … Samo te brojke, bez ostalih vidova učešća mještana u NOB-u, govore o ustaničkom karakteru Žrnovnice, zbog čega su mještani, kasnije u spomen na te žrtve, izgradili velebni spomenik, rad kipara Mirka Ostoje.

Ivan Blažev, Poruka borca, svibanj 1978.

SPLIĆANI U PRVOJ PROLETERSKOJ BRIGADI

Prva proleterska brigada, najelitnija jedinica u NOR-u, formirana je 21. prosinca 1941. g. u Rudom. Tada je s područja bivše općine Split u stroju brigade bio Splićanin Jerko Paltrinjeri-Brko, radnik, član KPJ od rujna 1939.

Borci iz splitske općine popunjavali su redove Prve proleterske brigade pet puta i to: na Tičevu rujna 1942., kod Ključa listopada 1942., na Sutjesci lipnja 1943., u Dubravi kod Splita rujna 1943. i kod Bugojna u listopadu 1943. g.

Ratni put Prve proleterske brigade završava 9. svibnja, kada je oslobodila Zagreb.

S područja općine Split kroz Prvu proletersku brigadu prošlo je 227 boraca – 207 muškaraca i 20 žena. Socijalni sastav tih boraca je: 95 radnika, 95 zemljoradnika i 16 intelektualaca, a za 21 borca nije utvrđeno socijalno porijeklo.

Svaki drugi borac iz Splita je poginuo, njih 116, i to 106 muškaraca i deset žena, a među njima i Ante Bilobrk Žila, član KPJ od 1940. g., koji je proglašen narodnim herojem. Utvrđena je starosna dob za 93 poginula borca: 65 boraca je bilo mlađih, a 28 starijih od 26 godina.

Mjesto rođenja u bivšoj splitskoj općini boraca Prve proleterske brigade je:

Split 62 borca

Žrnovnica 6 #

Solin 33 #

Neorić 6 #

Kaštela 25 #

Zelovo 5 #

Klis 17 #

Pribude 4 #

Ogorje 11 #

Sutina 4 #

Muć 10 #

ostala naselja 44 #

Ukupno: 227 boraca

Poslije Šibenika, splitska općina je imala najviše boraca u Prvoj proleterskoj brigadi s područja Dalmacije.

Radomir Bulajić, Splićani u Prvoj proleterskoj brigadi, Split u Narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji, Split, 1981., str. 719.-742.

BOROZANI IZ KRIŽEVE 12

Kameniti Veli Varoš, ljuta vrlet nadomak starom gradskom središtu, krije u svojim kalama mnoge priče. Kuće su zbijene i zgurene uz marjansku padinu, svaka od njih kao da nam i sada ima što reći. O sebi i drugima. Na jednoj od njih stoji ploča:

»U ovoj kući su živjeli i iz nje krenuli u borbu za radnička prava i slobodu naših naroda braća Feđa i Nebojša Borozan* – Nebojša rođen 1922. strijeljan je u Sinju 24. kolovoza 1941. g. kao borac I. splitskog odreda – Feđa rođen 1920., član SKOJ-a, uhapšen kao ilegalac i strijeljan u Šibeniku 22. svibnja 1942. g. s grupom boraca i ilegalaca na čelu sa sekretarom CK KPH Radom Končarom«.

Zapravo, Borozani nisu rođeni u toj ulici, tu su dočekali rat u Velom Varošu, u kući poočimovoj, zajedno s majkom Zorkom, bratom Braslavom, sestrom Sekom i polubratom Ivicom Jelaskom.

Braslav priča:

»Kao stotine mladića, studenata i srednjoškolaca, nisam tada bio skojevac, ali sam bio u tom krugu. Bio je tu Silvije Bombardelli, protjeran iz Novoga Sada od mađarskih okupatora, zatim muzičar i slikar Feđa Čatipović, pa Veljko Katunarić, a kasnije i Neven Šegvić. Umjetnost, socijalizam i mladenačke strasti – sve se to u nama isprepletalo, pa smo nekako logično rasli i urasli u NOP. Za mene i grupu mojih prijatelja dileme nije bilo, znali smo što treba i koja nam je zadaća.

Čim sam došao kući iz Zagreba, majka me upozorila da skrivamo oružje. Samo je rekla: Znaš, u fumaru vise kobasice, i sve mi je bilo jasno. Braća su nakon kapitulacije stare Jugoslavije donijela oružje kući, a kasnije su donosili i bombe, revolvere i drugo, skrivali sve u zidove, u stepenište. Čitava je familija pomagala, svi smo se uključili u prihvat i raznošenje oružja. Kao i sad vidim braću: Nebojša veliki dobričina, jak i snažan, radio je kao betunjerski manoval, a Feđa, čudak još iz djetinjstva, zatvoren, ali nevjerojatno uporan, radio je u knjižnici. Seka je dijelila sudbinu svih tadašnjih žena i cura: radila je u kući. Ivica je imao tek desetak godina, dijete. No svi smo bili kao jedno…

Nebojša je imao 18 godina … Majka je otišla i na suđenje u Sinj, pustili su je da posjeti mladiće. Ustaše su bili grubi prema njoj: pljuvali su je i vrijeđali. A ona je, zamislite, otišla u grad kupiti košulju i odijelo za sina. Donijela mu ga je u ćeliju i rekla: »Ideš na vjenčanje, a ne u smrt«. Zvuči li to danas patetično? A kad je na suđenju proglašena smrtna osuda, pala je u nesvijest, pa su je pod djelovanjem injekcija doveli u Split. Nekoliko se dana nije budila, a poslije više o tome nije htjela govoriti.

Nastavili smo s još većom odlučnošću. Jednom smo doznali da će policija upasti u kuću, pa je majka pod crninom koju je nosila za Nebojšom prenijela oružje u susjedstvo. Feđa je i dalje bio motor svega, organizator. No poslije napada na talijansku vojnu muziku u Tartaglinoj ulici, Talijani su nam »ubacili« provokatora. Njihov je čovjek donio oružje u našu kuću, to je kod nas bilo uobičajeno, nismo obraćali pažnju. A karabinjeri i agenti već su opkolili kuću. U tih nekoliko minuta uspjeli smo skriti oružje da ga okupatori uopće nisu mogli pronaći iako su danima »rovali« kuću. A nas su odveli, čak i desetogodišnjeg Ivicu. Poslije su nas pustili, a Feđu zadržali. To je bilo koncem 1941. g. U svibnju 1942. godine Feđa je strijeljan s Radom Končarom i grupom na Šubićevcu u Šibeniku. No familija, iako kompromitirana, i dalje održava ilegalne veze. Ja služim kao veza s Feđom. U splitski zatvor Roko donosim poruke uvučene u izdubljenu trstiku na košarama s hranom. U ožujku 1942. g. majka je uhapšena i osuđena na tri godine zatvora u Italiji.

Za sestru koja se razboljela od tuberkuloze i bolovala u splitskoj bolnici (njezin je krevet bio jedan od punktova veze, umrla je u partizanskoj bolnici na Hvaru 1945. godine), za mene i malog brata nastupila su teška vremena. Morali smo se kriti i hvatati vezu za partizane.

Oslobođenjem Livna i zapadne Dalmacije to mi se i ostvarilo. Bila je 1942. godina – ljeto!

Majka je ostala na robiji do kapitulacije Italije, vratila se što pješke, što kolima okolo-naokolo u Split. Kad je došla kući, nikoga nije našla – nije htjela povjerovati da smo živi.

Našla je kćer i olakšala joj zadnje dane, čuvala je od bolesti i od ustaša, vodila okolo. Majku sam našao u Splitu kad sam malog brata Ivicu, kojeg sam našao kao kurira IV. splitske brigade na zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu i zamolio drugove da ga prekomandiraju k meni kako bih barem njega kao najmlađeg sačuvao majci, vodio kući. Nisam je mogao prepoznati. Kad smo se zadnji put vidjeli, bila je snažna žena srednjih godina, a tada sam pred sobom ugledao staricu. Umrla je 1976. godine …«

Jakša Fiamengo, Slobodna Dalmacija, 27. srpnja 1981. g.

* U spomen na rodoljube braću Borozan, jedna ulica u Splitu 3 do 1990. godine nosila je njihovo ime

RNK SPLIT

Najprije u crvenom dresu - kasnije partizani

Crveni. Najprije u crvenom dresu - kasnije partizani

Najsvjetliji, najčestitiji i najponosniji dio prošlosti Radničkog kluba Split jest ratno razdoblje. Od prvog dana ustanka članovi Splita bili su u prvim redovima borbe protiv fašističkog okupatora i njegovih slugu.

Dalmatinske epopeje, kao što su Ruduša, Trogir i Šibenik, povijesna su mjesta stradanja gdje su fašisti i ustaše strijeljali prvoborce, a među njima je bilo i mnogo članova RNK Splita - ukupno 27.

Do završetka borbe – za oslobođenje i stvaranje novog, progresivnog i pravičnijeg društvenog uređenja – članovi ovog naprednog radničkog kolektiva dali su ogromne žrtve, ostavili su svoje živote diljem naše zemlje. Prema prikupljenim podacima, iz redova RNK Splita u toku Narodnooslobodilačkog rata svoje živote dalo je 125 članova kluba.

Klub također s ponosom ističe da ima i četiri narodna heroja, a to su: Vicko Krstulović, sekretar Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju i komandant IV. operativne zone NOV-a Hrvatske, Ante Roje, Ante Jurjević-Baja i Vlado Bagat, dok je narodni heroj Ante Jonić-Piola također bio član kluba, ali je 1940. godine prešao u RNK Nadu (Split).

Ovaj radnički klub i ogroman broj žrtava članova kluba, čija su imena i do danas ostala nepoznata, zaslužuju zahvalnost cjelokupnog društva.

Andrija Križević-Drina, Poruka borca, svibanj 1987.

Iz Ratne Kronologije–SIJEČANJ 1945.: CRVENA ARMIJA KREĆE U OFENZIVU OD DUNAVA DO BALTIKA – ZAVNOH I NJEGOVA TIJELA SMJEŠTENI U ŠIBENIKU

VELJAČA

Pšenični kruh u pekarnicama – Kazne za nabijanje cijena – Formirana Dalmatinska banka – Izložba fotografija o ratnim stradanjima – Dječji dom u Šilera (Vila Dalmacija) – Nove osobne iskaznice – Otvorene sve stare splitske kavane – Njemačka »živa torpeda« napala splitsku luku – Bez karnevala – Gradska vlast pred narodom u Kazalištu položila račun za svoj rad od Oslobođenja – Raspisani izbori za 18. ožujka 1945. – Svakoj osobi 7,34 kg hrane – Najveći splitski skup u prvoj polovici stoljeća:
20 tisuća građana na Danu Crvene armije – Posljedice rata: strka u teatru zbog sirene za uzbunu u kazališnoj predstavi

Prognanici s otoka (najviše je bilo Šoltana) u očekivanju brodova koji će ih prevesti kući

Povratak na rodni škoj. Prognanici s otoka (najviše je bilo Šoltana) u očekivanju brodova koji će ih prevesti kući

Prognanici s otoka (najviše je bilo Šoltana) u očekivanju brodova koji će ih prevesti kući
Prognanici s otoka (najviše je bilo Šoltana) u očekivanju brodova koji će ih prevesti kući

Povratak na rodni škoj. Prognanici s otoka (najviše je bilo Šoltana) u očekivanju brodova koji će ih prevesti kući

1. veljače

  • Na osnovi odluke Gradskog NOO-a Splita, u prostorijama Srednje tehničke škole počeli su s radom tečajevi za osposobljavanje radnika metalske i građevinske struke. Kronologija
  • Najsiromašnijim obiteljima te umirovljenicima daje se besplatno po osobi 1 kg bijelog brašna i po 20 dkg prešanog suhog mesa (corned beef).
  • Jutros je Narodni sud Gradskog NOO-a vodio raspravu radi nabijanja cijena. Tri osobe osuđene su na globu u iznosu od 800.000 kuna, a dvije na globu od 400.000 kuna, odnosno 100.000 kuna. Isti sud osudio je i jednu osobu na globu od 1,000.000 kuna, zbog neprijavljivanja i skrivanja kože … Kisić
  • Odlukom Oblasnog NOO-a formirana je Dalmatinska oblasna banka. Ona je započela s radom u Splitu kao javnopravna ustanova koja vrši sve bankarske poslove po naredbi vlasti. Vrši prikupljanje svih slobodnih novčanih sredstava i na taj način omogućava kreditiranje državnih i trgovačkih poduzeća, tvornica i rudnika, saobraćaja i zadruga. Tudor, Zbornik br. 5, 999.

2. veljače

  • Okružni odbor JNOF-a za srednju Dalmaciju otvorio je u svojim prostorijama izložbu fotografija o teroru fašista, klanju, strijeljanju, masakriranju, kao i paljenju kuća i uništavanju privrede … Ima više od 300 fotografija. Kisić

4. veljače

  • SOCIJALNA POMOĆ NAJSIROMAŠNIJIMA U OBLASTI I SOCIJALNIM USTANOVAMA – Raspodjela oko 100 vagona hrane, koja je stigla u Split u obliku socijalne pomoći stanovništvu Dalmacije, djelomično je izvršena. Osigurana je ishrana za mjesec dana svim socijalnim ustanovama u oblasti … Od ove pomoći socijalni odjel Oblasnog NOO-a dobio je za socijalne ustanove nešto više od 18 vagona. Ova količina hrane podijeljena je dječjim domovima u kojima je smješteno 4000 djece; domovima za starce i nemoćne u kojima se nalazi 800 osoba; dječjem odgajalištu s ukupno 200 dječaka; djevojačkom popravilištu u koje je sklonjeno 300 djevojaka; dječjim obdaništima, u kojima se nalazi 5000 nezbrinute djece, ali koja imaju nekoga bližnjega; javnim kuhinjama u kojima se hrani oko 10.000 siromašnih i nesposobnih za rad, te invalidskom domu, u kojemu je smješteno 200 stopostotnih invalida. Ova je hrana određena za ukupno 20.500 osoba sklonjenih u gore navedenim socijalnim ustanovama … Osim toga, iz istog izvora dodijeljeno je pet vagona hrane zdravstvenom odjelu Oblasnog NOO-a za bolesnike u građanskim bolnicama i za osoblje tih bolnica. Ova količina hrane podijelit će se na 2200 osoba … Izvršena je i raspodjela pomoći najsiromašnijim stanovnicima u oblasti. Popis najsiromašnijih građana izvršio je JNOF. U Splitu se tako, osim onima koji se hrane u socijalnim ustanovama, pomoglo još 18.350 najsiromašnijih građana (više od polovice stanovnika Splita bilo je u kategoriji »najsiromašnijih građana« op.p.). Slobodna Dalmacija

5. veljače

  • U Splitu, u zgradi bivšeg hotela Šiler (danas Vila Dalmacija), otvoren je Dječji dom s ciljem da se opskrbe nezaštićena djeca i majke, većinom oni koji su se vraćali iz zbjega iz St. Cesaree u domovinu. Kronologija
  • PRESUDA NARODNOG SUDA – Osuđen je trgovac iz Splita na tri mjeseca prisilnog rada i konfiskaciju nađene robe koju je skrivao u svrhu špekulacije. Nađeno je 100 litara ulja, tri sanduka limenki ulja za boje, sanduk masti za parkete, veliki sanduk stakla i bala stupe. Slobodna Dalmacija
  • Daje se po osobi kilogram crvenog luka.
  • Afiširan je oglas Gradskog NOO-a u kojem se pozivaju svi građani koji su navršili 14 godina života, i koji nisu u NOV-u, da određenih dana osobno predaju molbu za legitimaciju. Tiskanice, odnosno molbe, prodaju se po 30 kn. Tome treba pridodati jednu fotografiju i dosadašnju legitimaciju. Kisić

6. veljače

  • Od 5792 ribarska broda, koliko ih je Dalmacija imala uoči rata, uništeno je ili oštećeno u toku rata oko 50%. Od 49.000 ribarskih mreža bilo je uništeno oko 40%. Da bi se ribarstvo što jače pokrenulo, u Splitu je od 7. do 8. veljače održana ribarska konferencija za Dalmaciju. Na njoj se konstatiralo da se pri obnovi ribarstva treba osloniti na vlastite snage i sredstva. Osposobljavanje brodova i mreža stavljeno je u prvi plan. Štab mornarice dodijelio je 40 leuta za potrebe ribarenja. NOO-i su formirali devet malih brodogradilišta za izgradnju i popravak ribarskih brodova i alata. Kako je nedostajalo i goriva za ribarske brodove, ZAVNOH je dostavio Oblasnom NOO-u 21.000 litara nafte i 10.500 litara petroleja. Osim ribarskih zadruga, bila je u svrhu razvitka ribolova pokrenuta i najživlja privatna inicijativa.

Ribari su besplatno opskrbljivali ribom vojne i civilne bolnice, dječje i socijalne ustanove. Gizdić, 1944/1945., 806.

8. veljače

  • Nova školska godina započela je 8. veljače. Učenici su na svečan način obilježili početak nove školske godine u slobodi. Dana 6. veljače u 9 sati učenici svih škola okupili su se na Obali. U povorci s učenicima nalazili su se i nastavnici. Pjevale su se narodne i partizanske pjesme, klicalo se slobodi i drugu Titu. Na skupu je govorio pročelnik Prosvjetnog odjela NOO-a Splita Fabjan Radmilović, referent Oblasnog NOO-a Frano Stojanov i u ime USAOH-a Ivo Perišin. Ogrizović, Zbornik br. 5, 1126.
Srednjoškolci proslavljaju dan otvaranja srednjih škola

Živjela škola! Srednjoškolci proslavljaju dan otvaranja srednjih škola

9. veljače

  • U Splitu je počela s radom trodnevna Prva oblasna konferencija rukovodilaca i stručnjaka gospodarskog života Dalmacije. Konferenciji su prisustvovali 180 delegata i predstavnici ZAVNOH-a. Raspravljalo se, pored ostalog, i o pitanju unaprjeđenja vinogradarstva, maslinarstva, voćarstva itd. Kronologija
Nakon čišćenja grada otpočelo je i njegovo uređivanje dobrovoljnim radom
Nakon čišćenja grada otpočelo je i njegovo uređivanje dobrovoljnim radom

Dobrovoljni komunalci. Nakon čišćenja grada otpočelo je i njegovo uređivanje dobrovoljnim radom

10. veljače

  • Jučer je održan sastanak planinara HPD-a Mosor, te je izabrana Uprava, a rad društva će biti reorganiziran prema novim potrebama i prilikama.
  • Najsiromašnijim obiteljima, koje su ubilježene u dotičnom popisu, daje se besplatno po članu 10 dkg bijelog kruha. U mesarnicama se daje po 20 dkg mesa po osobi. Kisić

11. veljače

  • S normaliziranjem života u Splitu proradile su i gradske kavane. Već neko vrijeme otvorene su stare splitske kavane Central, Bellevue i Muljačić, a ovih dana otvara se i stara kavana Delić na Obali. Ova kavana je bila zatvorena više od tri godine, kad su talijanski fašisti iskalili svoj bijes na nju jer je bila sastajalište splitskih radnika. Slobodna Dalmacija

12. veljače

  • Dana 12. veljače njemački eksplozivni čamci izvršili su posljednji prepad na splitsku luku i krstaricu Delhi. Saznavši za prisustvo britanske krstarice u Splitu, Nijemci su prije podne 11. veljače uputili iz Pule odred od pet eksplozivnih čamaca s jednim komandnim čamcem, s namjerom da je napadne i potopi. Za vrijeme marša izgubili su, zbog havarije, jedan eksplozivni čamac i, nadomak cilju, komandni čamac (čamac-maticu). Osim toga, zbog loše navigacije jedva su pronašli Splitska vrata i tek u 6.30 krenuli u napad sa svega četiri čamca. Dva čamca su prodrla u luku i prešla u borbeni kurs na krstaricu, koja je bila vezana uz Gat svetog Duje, dok je treći, zaslijepljen reflektorom s rta Sustipan, udario u vanjski rub lukobrana i eksplodirao. Delhi je ipak uspjela otvoriti vatru i potopiti jedan eksplozivni čamac, a drugi je udario u desantnojurišni čamac LFC 8, vezan uz njezin bok, i oštetio kormilo krstarice. Baterija Sustipan uništila je komandni čamac. Krstarica Delhi ostala je u Splitu još točno mjesec dana, do 12. ožujka, kada je poslije četveromjesečnog boravka u jugoslavenskim vodama otplovila za Maltu. Visković, Zbornik br. 5, 718.
  • Zarobljena su tri njemačka vojnika (od posada »živih torpeda« iz gornje informacije op.p.), i dok su ih vodili u Štab IV. obalnog pomorskog sektora, svjetina koja se okupila na obali htjela ih je linčovati, te su ih sprovodioci jedva obranili … Svjetina je bila razjarena jer se pronio glas da su oni torpedirali jedan parobrod koji je nosio hranu za Split … Nije počinjena nikakva šteta … Kisić

13. veljače

  • Od danas Gradnaprod daje na temelju ličnih listova po osobi pola kg kukuruznog brašna, 0,5 dkg konšerve od rajčice te besplatno 8 dkg soli. Siromašnim bolesnicima uz odnosnu svjedodžbu rejonskog liječnika daje se besplatno 20 dkg šećera i 0,75 kilograma bijelog brašna, ili pola kilograma tjestenine.
  • Danas je zadnji dan Karnevala. Ni najmanjeg znaka fešte nije se vidjelo, ni jedno dijete maskirano u paža, dimnjačara, Mefistofela itd., a da se ne govori o »cukunima«, o spaljivanju Krnje. U ponoć se nisu ni zvona oglasila da upozore vjernike da je prošlo »mahnito ludo doba«, da se treba posuti pepelom, i da je nastupila sveta Korizma. Kisić
  • Usporedo s normalizacijom života i privrednih prilika u gradu, počelo se misliti i na uvođenje gradskih prihoda. Svaki odjel je dobio zadatak da ispita, za svoje područje, mogućnost uvođenja nekih prihoda (taksa itd.), pod uvjetom da ne smiju štetno utjecati na oživljavanje prilika u gradu. Financijski odjel obavijestio je Oblasni NOO o taksama koje su se tada plaćale u Splitu. To su: taksa na klanje stoke u gradskoj klaonici, na pse, pogrebne i grobljanske takse, pristojbe marvinske putnice, za potrošnju vode, taksa na kinoulaznice, na prodaju zlatnine i drugih plemenitih kovina. Na ribarnici se taksa naplaćivala u obliku dobrovoljnog prinosa od 10% od prodajne vrijednosti ribe. Gizdić, 1944/1945., 998.

14. veljače

  • Počela je redovita obuka u Državnoj trgovačkoj akademiji.
  • Namještenici i radnici Gradskog NOO-a pomažu narodnoj vlasti u čišćenju grada. U nedjelju, 11. ovoga mjeseca, JNOF Gradskog NOO-a pristupio je čišćenju grada, da u pomanjkanju radne snage pomogne narodnim vlastima u izvršavanju zadataka koje treba žurno rješavati. Kroz kratko vrijeme nekoliko stotina namještenika i radnika Gradskoga NOO-a napravilo je veliki posao. Srušeno je i preneseno s ruševina zgrade preko 500 kubika građevnog materijala… Slobodna Dalmacija

15. veljače

  • STROGE MJERE PROTIV PREKRŠITELJA TRŽNIH PROPISA – Pojačana je kontrola nad ugostiteljskim i drugim radnjama koje su dužne istaknuti cijene svojoj robi. U lokalima će se plijeniti vino ako se ustanovi da je razvodnjeno. Posljednjih dana su zaplijenjene prodavačima veće količine mlijeka, jer nije imalo (odgovarajuću) specifičnu težinu… Oštro će se postupati protiv onih koji prodaju racioniranu robu … Za samo nekoliko dana organi kontrole tržišta priveli su oko 300 osoba koje su se ogriješile o naredbe vlasti i o tržne propise … Nekim prekršiteljima su za prvi put dani ukor i savjet da se okane nedopuštenoga rada, a drugima je roba zaplijenjena i prijava proslijeđena Upravnom odjelu Gradskog NOO-a.
  • U »zdravstvenoj sedmici« rajoni se nadmeću u čišćenju. »U posljednje vrijeme sve se češće pojavljuju slučajevi trbušnog tifusa, a bilo je i nekoliko slučajeva pjegavca. Da bi se pogibelj epidemije spriječila, zdravstveni odjel Gradskog NOO-a pozvao je preko masovnih sastanaka u rajonima sav narod na suradnju. Narod se odaziva pozivu vlasti i pristupa čišćenju grada…«.
  • Daje se po jedan komad sapuna od cca 250 grama te po jedna kutija žigica. Slobodna Dalmacija

16. veljače

  • Održana je Prva skupština učitelja grada Splita, na kojoj su prisustvovali gotovo svi učitelji i učiteljice grada. Pretresana su mnoga pitanja u cilju unaprjeđenja i organizacije školstva, kao i o problemu kadrova. Kronologija
  • S grupom zbjega, koja je stigla u Split 16. veljače, stigla je i dobrovoljačka brigada od 1015 osoba, uglavnom omladinaca i omladinki. Među njima je bilo 400 bolničarki i 100 boraca, dok su ostali bili radnici osposobljeni za razna zanimanja. Huljić, 806.

18. veljače

  • Danas je zaključena nedjelja Crvenog križa s dvije utakmice između naše i momčadi s engleske krstarice Delhi. Prva utakmica s pješadijom IV. pomorskog obalnog sektora završena je s 1:1, a druga s momčadi Hajduka NOVJ sa 12:1 u korist Hajduka.
  • U Kazalištu je održana priredba prigodom 372. godišnjice smrti Matije Gubca. Priredbu je otvorio predsjednik JNOF-a grada Splita Ivo Tijardović, a zatim je dr. Ivo Lapena održao predavanje o seljačkoj buni 1573. godine. Nakon toga, član Kazališta Štetić je pročitao jedan odlomak iz Bogovićeve drame Matija Gubec.
  • Završena je »Zdravstvena sedmica« čišćenja ulica i drugih mjesta u cilju sprečavanja epidemije tifusa. Kisić
  • Najavljeno je da će 19. veljače u zgradi Kazališta GNOO podnijeti izvještaj o svom radu od oslobođenja do 15. veljače. Ulaz je slobodan. Slobodna Dalmacija
  • U vremenu od 18. siječnja do 18. veljače dignut je na navoz i popravljen, a zatim porinut u more britanski ratni brod ML-260. Posebno je bilo važno što su kasnije osposobljeni p/b Knin i remorker Radnik.

Iz mora je dignuto 14 raznih brodova. Istovremeno su vršene pripreme za dizanje iz mora p/b Lapad, p/b Konjic, p/b Korčula i p/b Zagreb, koji su bili potopljeni u splitskoj luci, zatim doka, dviju dizalica i bagera. Pribilović, Zbornik br. 5, 573.

19. veljače

  • U 19 sati u Kazalištu Gradski NOO dao je izvještaj o svome radu od dana oslobođenja Splita do 15. veljače. U izvješću, koje je pročitao tajnik odbora Dinko Bilač, su potanko navedene količine primljene hrane, kao i razdioba. Što se novca tiče, prigodom oslobođenja Splita je nađen svega 41,000.000 kuna kod svih ustanova i nadležnosti. Uz tu svotu bilo je još iz vremena ilegalnosti 30,950.755 kuna. Sav se taj novac upotrijebio za neodgodive narodne potrebe. Narodna kuhinja, koja je u početku izdavala 980 dnevnih obroka, danas daje 3300, a obroci suhe hrane su povećani s 12,5 na 20 dkg.

U dječjim domovima zbrinuto je 300 djece poginulih boraca, te žrtava fašizma i djece siromašnih roditelja…

Nisu se postigli očekivani rezultati u gonjenju špekulanata i pronalaženju skrivene hrane … Kisić

  • U diskusiji po izvještaju GNOO Splita zapažene su i neke manjkavosti u načinu polaganja računa. Najviše zamjerki upućenih GNOO-u odnosilo se na podjelu hrane stanovništvu, koja nije izvršena u neposrednijem kontaktu s narodom, tako da je došlo do određenog nezadovoljstva u građanstvu. Tudor, Zbornik br. 5, 1003.
  • U Splitu je održana Druga oblasna sudska konferencija. Na dnevnom redu te konferencije bili su problemi sudskih kadrova. Zbog oskudice u kadru spojen je Okružni sud za otoke sa splitskim Okružnim sudom. To je učinjeno i s Gradskim i Kotarskim sudom solinskog kotara. Kronologija

20. veljače

  • Na temelju ovlaštenja Oblasne NO skupštine Dalmacije od 28. i 29. prosinca 1944., Oblasni NOO Dalmacije je donio odluku o raspisivanju izbora na dan 18. ožujka 1945. Tudor, Zbornik br. 5, 1003.
  • Birati i biti biran u sva tijela narodne vlasti ima pravo svaki muški i ženski državljanin koji je do dana izbora navršio 18 godina. Od toga su isključeni slaboumnici i oni koji su se ogriješili o interese Narodnooslobodilačke borbe, pa su lišeni građanskih prava … Kisić
  • Redovita obuka u Ženskoj zanatskoj školi počinje 22. ovoga mjeseca.
  • DAR ZOOLOŠKOM VRTIĆU – U pratnji jednog vojnika stigao je u Split krasno razvijeni pitomi srndać, koji je oko vrata imao na mjedenoj pločici natpis »Zoološkom vrtu – Split – Glavni štab Hrvatske«. Slobodna Dalmacija

22. veljače

  • RASPODJELA HRANE – GNOO obavještava o količini hrane koja je Splitu odobrena od savezničke isporuke i to:

160.337 kg brašna, 28.800 kg pšenice, 12.419 kg konzerviranog mesa i 2671 kg šećera.

Od ove isporuke svaka osoba (oko 28.000) u Splitu će primiti:

5,8 kg brašna,

jedan kg pšenice,

0,45 kg konzerviranog mesa i

0,09 kg šećera.

Svaka će osoba ukupno dobiti 7,34 kg hrane, i za to će platiti 3376 kuna. Tko nema novca hranu će dobiti na kredit uz posebno dobivenu »doznaku«. Apelira se na imućne građane, koji imaju hrane, da se odreknu predizanja u korist najsiromašnijih. Slobodna Dalmacija

  • Oko 19 sati zapaljene su vatre na Obali i Marjanu u slavu proslave 27. godišnjice Crvene armije. Vatre su bile i na Kozjaku, Mosoru te po otocima Šolti i Braču, što se dobro vidjelo iz Splita. Kisić

23. veljače

  • Počev od 14.30, pjevanjem i klicanjem su počele stizati na Obalu povorke, na čelu kojih su nošene naše i savezničke zastave te transparenti s raznim natpisima u počast Crvene armije, NOV-a, maršala Staljina i Tita itd. U povorkama su bili činovnici i namještenici, željezničari, lučki i brodogradilišni radnici, kazališni namještenici, poštari, školska djeca te JNOF. Svima je bio pravac Botićeva poljana, na kojoj je u 15 sati održan miting. Dolazile su i jedinice NOV-a te vojnička glazba. Malo poslije 14.30 jednom se vojniku otkopčala s pojasa ručna bomba, otkotrljala se, eksplodirala i ranila petero djece, od kojih jedno teško. Ranjeni su upućeni u bolnicu.
  • Na Botićevoj poljani urešenoj zelenilom svijet se već zarana počeo skupljati, tako da u 15 sati, kad su sve povorke došle, Poljana i dobar dio Obale pred njom bile su prepune svijeta. Računa se da je bilo oko 20.000 građana. Stari ljudi pričaju da se ne sjećaju da je toliko ljudi, pa niti polovica toga broja, bila na najvažnijim skupovima ili demonstracijama zadnjih pedesetak godina.

Na počasnom balkonu urešenom savezničkim i našim zastavama, pored predstavnika NOV-a, narodnih vlasti i antifašističkih organizacija, bili su članovi engleske i američke misije. Kad je glazba XXVI. divizije odsvirala sovjetsku himnu, otvorio je miting komandant grada, major Ante Vojković…

Svi koji su govorili bili su burno ispraćeni pljeskom, a oduševljenim poklicima publika je pozdravljala čitanje brzojavnih pozdrava s ovog mitinga maršalu Staljinu, Tolbuhinu i Josipu Brozu Titu, glavnom štabu NOV-a i PO-a Hrvatske, AVNOJ-u i ZAVNOH-u.

Zatim se od sve te publike formirala veličanstvena povorka na čelu koje su koračali vojnička glazba, predstavnici NOV-a, narodnih vlasti i članovi savezničkih misija te jedinice vojske i narod. S Botićeve poljane uz sviranje, pjevanje i klicanje povorka je obišla grad i ponovno došla na Obalu, gdje je otpjevana himna Hej Slaveni, gdje se urnebesno klicalo Crvenoj armiji, Staljinu itd., a onda se završila ova svečanost. Kisić

24. veljače

  • Večeras se u Kazalištu davala premijera Najezde od sovjetskog pisca Leonida Leonova. Prepuno kazalište. U komadu se čuje sirena-uzbuna, koja je bila puštena sa strane kazališta da se publika ne uplaši. Ipak, kad je zatrubila sirena, nastala je strka, i dobar dio publike – bjež iz kazališta, uza sve poklike da je to sirena u predstavi. Kisić

25. veljače

  • Dovršava se popravak bivše Banovske palače, najveće zgrade u Splitu, koja je stradala u požaru prouzročenom 12. rujna 1943.
  • Od 1. ožujka uvodi se poštarina. Kisić

26. veljače

  • Doputovala je u Split američka komisija za suzbijanje pjegavca. U sporazumu s našim vlastima, ona će se uz organe naše higijenske službe u prvom redu baviti imuniziranjem NOV-a. Kisić

28. veljače

  • Tehnički odjel Oblasnog NO odbora za Dalmaciju organizirao je u Splitu savjetovanje predstavnika svih okružnih NO odbora (tehničkih odjela), Osmog korpusa i Mornarice NOVJ. Na savjetovanju je utvrđen jedinstven plan rada na sektoru obnove porušenih zgrada i svih drugih objekata u ratu. Kronologija

VELI VAROŠ SLOBODI

Split je uoči rata imao oko 42.000 stanovnika, od toga ih je na području Velog Varoša bilo oko 15.000. U prostorijama Mjesne zajednice otvorena je Spomen-soba u kojoj o ratu svjedoče stotine fotografija. Red do reda, brat do brata, otac do sinova, sestra do oca, brat do sestre, familija do familije. Bataljon mrtvih boraca. Smrt nije gledala na godine, ni zanimanja, ni zvanja. Ovdje su svi na okupu. Sudbina Velovarošana je bila da daju smrt za Slobodu. Gotovo su svi poginuli u najljepšim godinama, u cvijetu mladosti i to:

– u Ruduši, pokraj Sinja, među strijeljanim borcima Prvog splitskog partizanskog odreda nalaze se imena osmorice Varošana,

– u Trogiru su strijeljana četvorica,

– u Šibeniku, na Šubićevcu, od 26-orice strijeljanih komunista i skojevaca 21 je iz Velog Varoša,

– u Staroj Gradiški, zloglasnom ustaškom logoru, petorica Varošana, predratnih revolucionara, likvidirana su na grozan način, izgladnjivanjem do smrti,

– trideset dva komunista i skojevca likvidirana su na policiji, u logorima i na ulici,

– poginula su u NOV-u 363 borca, od toga 34 žene,

– 19 Varošana pali su kao žrtve fašističkog terora,

– 45 stanovnika Varoša su civilne žrtve rata.

Ukupno je stradalo 497 Velovarošana, odnosno svaki trideseti stanovnik Varoša je poginuo tokom NOB-a.

Poruka borca, ožujak 1986.

SPLITSKI SPORTAŠI U NOB-u

Narod ovoga kraja, a naročito mladi naraštaj, uvidio je da jedino komunisti vode otvorenu borbu protiv fašističkog okupatora i objeručke je prihvatio poziv na otpor.

U prvim redovima su se našli sportaši.

Svi sportski kolektivi u gradu i općini s dolaskom fašističkih okupacijskih snaga prekinuli su svoju sportsku aktivnost, te se većina rodoljuba iz sportskih klubova odazvala pozivu i stupila u otvorenu borbu protiv fašizma.

Oni najbolji, najagilniji i najodaniji nalazili su se u prvim redovima i njihova je najveća zasluga što su se splitski sportaši u tako velikom broju našli na strani NOP-a, a kasnije i u oružanoj borbi u NOV-u.

Okupator je pokušavao svim sredstvima pridobiti pojedina rukovodstva klubova za suradnju, ali s ponosom spomenimo i istaknimo da su fašisti u tome doživjeli potpuni neuspjeh.

S područja općine Split poginuo je 421 sportaš, što je 11% od svih poginulih, odnosno svaki deveti poginuli borac bio je sportaš, a 56 ih je palo kao žrtve fašističkog terora, odnosno ukupno je poginulo u toku NOB-a 477 sportaša s područja općine, a od toga 285 iz grada Splita, što je vidljivo iz daljnje tablice:

BROJ PALIH SPORTAŠA OPĆINE SPLIT U NOR-u :

AŠK - Split 10 Mosor - Žrnovnica 71

Aurora - Split 2 Nada - Split 15

Cyklo - Split 5 Omladinac - Vranjic 6

Dalmacija - Split 3 POŠK - Split 34

Dalmatinac - Split 3 Primorac - Stobreč 6

GOŠK - Kaštel Gomilica 11 Sloga - Mravince 34

Gusar - Split 7 Sokol - Split 24

Hajduk - Split 8 Solin - Solin 14

HVK – Split 9 Split - Split 86

Iskra - Kaštel Kambelovac 6 Šah - Split 3

Jadran - Kaštel Sućurac 40 Tenis - Split 2

Jadran - Split 6 Uskok - Klis 5

Jedinstvo - Srinjine 2 Val - Kaštel Stari 11

Krupa - Split 21 Vuk (Majstor s mora) - Split 11

Labud - Split 8

Mosor - Split 14 UKUPNO 477

Andrija Križević-Drina, Zbornik, Split u NOB-u, str. 1145.-1148.

Za oslobođenje naše zemlje pali su divni omladinci-sportaši i to:

Narodni heroji: Ante Jonić, Vlado Bagat i Đermano Senjanović;

Bruno Ivanović, Silvestar Batina, Đordano Borovčić-Kurir, braća Borozan, Santini i Bagat, Kazimir Varda, Drago Britvić, Tonči Čerina, Veljko Subota, Ljubo Uvodić, Ilija Aljinović, Ljubo Mandić, Tomislav Cokarić, Nenad Ravlić, Boris Parač, Kaja Gizdić, Boško Vuletin, svi sportaši iz Prvog splitskog partizanskog odreda, sportaši strijeljani u Trogiru, sportaši sa šibenskog procesa, sportaši umoreni u Staroj Gradiški kao i mladi sportaši poginuli u Narodnooslobodilačkom ratu.

Ovdje se ne mogu svi poimence spomenuti, ali svaki je dao svoj udio.

Hapšenja, mučenja, ubijanja, strijeljanja i bombardiranja nezaštićenog naroda bili su za okupatora normalna pojava.

Mnoge sportaše zločinački su likvidirali talijanski fašisti. Spominjemo najistaknutije žrtve: Silvestar Batina, Feđa i Nebojša Borozan, Jozo i Jure Mrduljaš, Toni Radica, Ignacij Brajević, Milivoj Jelaska, Edo Ferderber, Božo Hajduković, Dušan Kažimir, Šime Krstulović, Stjepan Polić, Božo Puljas, Nikša Purišić, Ante Cerina, Edo Dolči, Ćiro Gamulin, Jerko Ivančić, Jozo Ružić-Ika, Petar Sirišćević, Bogdan Srdelić, Nikola Trebotić, Ante Vrdoljak, Karlo Vušković i Alfred Santini.

Ustaše, četnici i Nijemci također su zvjerski likvidirali sportaše među kojima spominjemo istaknutije: Drago Balić, Vice Dudan, Fany Vučković-Politeo, Bruno Ivanović, Petar Čolović, Nebojša Borozan, Mirko Dujmić, Ante Zelić, Vjekoslav Ozretić, Drago Rogulj, Boris Parač, Duško Frua, Đordano Borovčić-Kurir i Bude Borjan.

Nekoliko poznatih sportaša članova RSK Split, koji su bili istaknuti rukovodioci URSS-ovih sindikata, uhapsile su starojugoslavenske vlasti 1939. i 1940. i strpale ih bez suđenja u Lepoglavu.

Nakon okupacije predani su ustašama koji su ih prebacili u zloglasni logor Stara Gradiška.

Mučeni, zlostavljani, iscrpljeni glađu, dočekali su smrt.

U jezivim mukama izdahnuli su: Vinko Aljinović, Josip-Pera Antonini, Ivan Benevoli, Niko Podrug i Josip Treursić.

U ovoj grupi nalazio se i Duško Mrduljaš, koji je odveden iz Lepoglave i likvidiran kod sela Vinice. Petar Cecić prebačen je iz S. Gradiške u Zagreb i kasnije strijeljan.

Možemo izdvojiti nekoliko sportskih kolektiva koji su se isticali svojim revolucionarnim djelovanjem: RSK Split, RSK Nada, Društvo skauta, SK Krupa i POŠK iz Splita iz Splita te Mosor (Žrnovnica), Solin (Solin), Uskok (Klis), Primorac (Stobreč), Sloga (Mravince) i Iskra (Kaštel Kambelovac).

Ostali klubovi, kad je rat već zahvatio Europu, a osobito na početku okupacije, prihvatili su partijsku liniju i pridružili se otporu.

Moramo ovdje spomenuti izvanrednu ulogu Hajduka koji je napustio okupirani Split i pridružio se Narodnooslobodilačkoj vojsci. Hajduk je svojim nastupima u Italiji i na Bliskom istoku širio istinu o našoj borbi…

Andrija Križević-Drina, Sportaši Splita u revoluciji, Split, 1982. g., str. 189./191.

HIGIJENA I ZARAZE

Split je u toku rata bio rušen kao neprijateljsko uporište … Bombe su uništile dva od četiri javna nužnika … Grad je postao javni nužnik … Podzemni kanali su postali otvoreni … Split se pretvorio u smetlište … Sve to je omogućilo da zarazne bolesti lakše prodiru prema Splitu, preko vojske ali i građanstva iz susjednih okupatorskih uporišta Like, Bosne i Hercegovine…

Trbušni tifus i paratifus stalno su ugrožavali Split, tako da je, na primjer, od 1. siječnja 1944. do 1. siječnja 1945. bilo 194 slučaja trbušnog tifusa (od toga 15 smrtnih), 208 slučaja paratifusa (dva smrtna slučaja) i 21 slučaj pjegavca (tri smrtna slučaja).

U prva dva mjeseca ove godine prijavljeno je 62 slučaja trbušnog tifusa i paratifusa … Bolest je zahvatila čitavo područje grada … U zaraznu bolnicu preneseno je 39 bolesnika, a kod kuće se liječe 23 osobe … U većini slučajeva bolest je teže naravi, a do sada imamo tri smrtna slučaja od 13, 22 i 25 godina starosti … Poduzete su mjere sprječavanja širenja bolesti … Unatoč svim nedaćama i podložnosti širenja zaraze, nužno je aktivirati sve građane na čišćenju grada i uništavanju smetlišta – izvora tih zaraza, kao i na podizanju stupnja osobne higijene građana.

Slobodna Dalmacija

Apokaliptični prizori nakon britanskog bombardiranja

Dresden. Apokaliptični prizori nakon britanskog bombardiranja

Curchill, Roosevelt i Staljin dogovaraju mjere za što brže okončanje rata i razgovaraju o poslijeratnim problemima

Jalta. Curchill, Roosevelt i Staljin dogovaraju mjere za što brže okončanje rata i razgovaraju o poslijeratnim problemima

Iz Ratne Kronologije–VELJAČA 1945.: VRHUNAC ZRAČNIH NAPADA NA NJEMAČKU: BOMBARDIRANJE DRESDENA – KONFERENCIJA U JALTI (4. - 12. VELJAČE) – BRITANSKE JEDINICE IZBILE NA RAJNU (15. VELJAČE) – U JUGOSLAVIJI BORAVIO FELDMARŠAL ALEXANDER, SAVEZNIČKI VRHOVNI KOMANDANT ZA SREDOZEMLJE, I RAZGOVARAO S TITOM O VOJNOJ SURADNJI (21.- 28. VELJAČE) – JEDINICE OSMOG KORPUSA (UKUPNO 30 TISUĆA BORACA) OSLOBODILE MOSTAR (14. VELJAČE)

OŽUJAK

Obnavlja se porušeni Pazar – Tijardović dirigirao prvim koncertom splitskih simfoničara – Hajdukova turneja na Maltu – Otvorena Učiteljska škola – Upisi u Državnu srednju muzičku školu – Održani izbori za Gradsku skupštinu – Prva sjednica novoizabrane Gradske skupštine – Manifestacije povodom četvrte godišnjice razbijanja pakta s Njemačkom 27. ožujka – Otvoren Etnografski muzej – Veliki petak bez procesije

1. ožujka

  • Ovih se dana vratilo 707 osoba koje su pripadale našem zbjegu u Italiji. Većinom su to starci, žene i djeca, a svi su iz još neoslobođenih krajeva. Smješteni su u Splitu dok se njihovi krajevi ne oslobode.
  • Odigrana je nogometna utakmica: Hajduk – reprezentacija engleskih marinaca 4:0. Slobodna Dalmacija
  • Na današnjoj sjednici Gradskog NO-a raspravljalo se o stanju na tržnici, i uz konstataciju da tamo uvijek vlada nered, doneseni su sljedeći zaključci:

1. Napravit će se betonirani stolovi za one koji donose robu na Pazar iz okolnih mjesta.

2. Dozvolit će se privatnicima pravljenje baraka, a plan će izraditi tehnički odjel.

3. Tržno nadzorništvo će odrediti prostor za prodaju robe.

4. Vino i rakija ne smiju se prodavati na Pazaru.

Izvod iz zapisnika GNOO-a, HR-DAST br. 35, knjiga 1.

3. ožujka

  • Počela je s radom Muška zanatska škola. Ogrizović, Zbornik br. 5, 1131.
  • Novoosnovani simfonijski orkestar održao je 1. ožujka svoj prvi koncert pod nazivom Slavenska muzika. Na programu su bila djela Smetane, Čajkovskog, Rimski-Korzakova, Dvoržaka te domaćih autora: Bombardelijev Grob u žitu i Tri partizanske pjesme Bjelinskog. S Visa je u oslobođeni Split došlo samo 12 muzičara Kazališta narodnog oslobođenja Dalmacije. Preko noći je stvoren orkestar od 60 članova. Dirigirao je Ivo Tijardović, u vojničkoj uniformi, i obratio se prisutnima: »Ovaj koncert u slobodnom Splitu nastavak je našeg rada koji nismo prekidali ni u najtežim trenucima, u teškim borbama za ovu današnju slobodnu zemlju«. Koncert je za današnje prilike prvorazredan muzički doživljaj. Slobodna Dalmacija i Kerbler, 121.

4. ožujka

  • Nogometni klub Hajduk otputovao je na Maltu. Otputovalo je 17 igrača, trener, vođe puta i sudac Leo Lemešić. Kisić
  • Druga dalmatinska proleterska brigada odlučila je da, preko Oblasnoga NOO-a, daruje Okružnom NOO-u 87 grla krupne stoke, i to 24 konja, 41 vola i 22 krave. Okružni NOO podijelio je krave bolnicama i dječjim domovima … Konji su dani veterinarskoj stanici u Sinju, koja će ih naknadno podijeliti, a volovi za oranje dani su Vrlici, Solinu, Muću, Sinju, Trogiru i Omišu … Slobodna Dalmacija

5. ožujka

  • U Splitu je osnovana Komisija Glavnog odbora Crvenog križa Jugoslavije sa zadatkom da preuzima razni materijal i pomoć koja je pristizala iz inozemstva i da je otprema u druga područja Jugoslavije.
  • RASPODJELA UGLJENA – Stigla je veća količina lignita koji će se dijeliti po 100 kg svakoj obitelji. Slobodna Dalmacija

6. ožujka

  • U Zadružnom domu održano je savjetovanje s predstavnicima akcionih odbora iz 90 poduzeća i ustanova. Izneseni su rezultati i iskustva u formiranju sindikalnih podružnica. Kronologija

7. ožujka

  • U Splitu je počela s radom trodnevna Druga oblasna konferencija žena Dalmacije. Prisustvovalo joj je preko 1800 delegatkinja iz čitave Dalmacije. Glavni referat je podnijela Marija Novak. Izabrano je Predsjedništvo na čelu s Ankom Berus i tajnicom Marijom Novak. Kronologija
  • Konferencija žena Dalmacije u Narodnom kazalištu
    Minuta šutnje za pale drugarice i drugove

    Žene Dalmacije. Konferencija žena Dalmacije u Narodnom kazalištu; Minuta šutnje za pale drugarice i drugove

  • U Splitu je 8. veljače otvorena Učiteljska škola s I. i IV. razredom i jednim pomoćnim odjeljenjem sa 104 polaznika. U školi radi 13 nastavnika, a u vježbaonici rade dva učitelja. Nastavni program za pripremne razrede izradili su sami nastavnici. Vježbaonica ima dva prva razreda sa 60 polaznika.

Učiteljska škola ima i svoj đački dom. Otvoren je 7. ožujka, a brojio je 71 pitomca (32 mladića i 39 djevojaka). Ogrizović, Zbornik br. 5, 1130.

  • DAROVI BOLNICI – Sabirni odbor pomorskog prometa poslao je bolnici pet sanduka naranača, dva sanduka limuna, šest vreća cvjetače, 130 kg soli, 120 kg brašna i 61 kg mesa, a Vojna oblast 8. korpusa darovala je 120 kg mesa…
  • Osnovna škola Lučac nije locirana u OŠ Grad, jer se pokazalo da je prostor neadekvatan pa je, zahvaljujući inicijativi roditelja, dobiven jedan kat u samostanu kapucina na Pojišanu, te se taj prostor uređuje za OŠ Lučac.
  • Inicijativni odbor predložio je da se osnuje jedan teniski klub umjesto tri, koliko ih je bilo prije. Osnovana je Uprava Sportskog teniskog kluba. Slobodna Dalmacija

8. ožujka

  • Otpočela je pred Vojnim sudom oblasti VIII. udarnog korpusa u Splita javna rasprava protiv trojice svećenika i trojice ustaša ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja. Za raspravu vlada ogroman interes. Velika dvorana Trgovačke komore, u kojoj se održava proces, dupkom je puna, a »Slobodna Dalmacija« je u opširnim tekstovima pratila suđenje.

12. ožujka donesena je presuda kojom se osuđuju:

a/. Na smrt strijeljanjem i gubitka časnih prava:

1. fra Petar Glavaš, što je poslije pada Jugoslavije dao zvoniti u crkvena zvona i nagovarao narod na ubijanje Srba; što je tražio od Talijana i ustaša da uspostave garnizon u Hrvacama; što je tražio uspostavu garnizona u Čitluku, na Sv. Jurju i zasjede na Slanim Stinama; što je pomagao Talijanima i njihovim slugama prilikom napadanja, paljenja i uništavanja pojedinih sela i krajeva, kao što je to bio slučaj kada je optuženi Glavaš upravljao neprijateljskom paljbom Talijana iz Hrvaca na selo Bitelić; što je stalno prikupljao podatke i izvještavao neprijatelje našega naroda o kretanju i poIožajima Narodnooslobodilačke vojske i predlagao akcije protiv nje; što je učestvovao u ispitivanju i mučenju zarobljenih partizana i uhapšenih rodoljuba; što je u svrhu organiziranja ustaške milicije dao ustaškom satniku popis lica za miliciju u Hrvacama; što je dolazio u zatvor s. Talijanima i ustašama i huškao ih na zatvorenike, nazivajući uhvaćene rodoljube komunistima koje treba ubiti; što je odbijao da vrši vjerske dužnosti i dijeli Svete Sakramenta umirućim borcima NOV, rodoljubima i članovima njihovih obitelji i pri tome ih vrijeđao i prijetio im; što je izbacivao djecu iz škole, jer su im roditelji bili u narodnoj vojsci; što je u zatvoru napadao najpogrdnijim riječima zatvorene partizanke, nazivajući ih prostitutkama i što je tom prilikom govorio o nemoralu kod partizana; što je na javnim mjestima u Hrvacama prokazivao i napadao pojedine rodoljube i simpatizere NOP-a i što je kao okupatorski i ustaški suradnik i špijun dostavljao neprijatelju imena lica koja surađuju s NOP-om.

2, Nikola Kunac, rođen u Potravlju, neoženjen, nepismen, optužen da je dobrovoljno stupio u ustaške i kamišarske[1] oružane formacije, učestvovao je u borbama protiv svoga naroda i u zločinačkim akcijama na pojedina sela.

b/. na vremenske kazne:

Na 5 godina robije i 5 godina gubitka časnih prava i izgon iz prebivališta

Don M. S. posebno je optužen što je kao uvjereni ustaša sudjelovao u organiziranju ustaškoga pokreta i postavljanju ustaških funkcionara na sektoru Mali Prolog, Struge i Desne, te redovito zalazio u ustaški logor u Metkoviću; što je bio glavni organizator masovnih hapšenja, deportiranja i ubijanja pravoslavnoga stanovništva i ostalih rodoljuba u okolini Metkovića, što je sastavio listu lica koja je trebalo odvesti u Neum-Klek i tamo ih ubiti, te što nije obavijestio selo o akciji koju su Talijani pripremili 23. VI. 1942. za koju je on unaprijed, znao, a kojom su prilikom Talijani popalili selo i uhapsili mnogo rodoljuba, od kojih su neki umrli u logoru.

Na 2 godine prisilnog rada, uvjetno na 2 godine te gubitak časnih prava za 3 godine i izgon iz prebivališta

Fra F. R. optužen je što je agitirao za Pavelića, zloupotrebljujući svoj položaj svećenika, pozivao narod s oltara da stupi u ustaše, da se bori protiv NOP-a, kojega je pripadnike nazivao banditima; što je za vrijeme ustaške vlasti bio član odbora za priređivanje ustaških proslava na kojima su sudjelovali predstavnici okupatora, Talijani i Nijemci; što je kao naročito povjerljiva osoba ustaških vlasti u Vrgorcu, zajedno s drugima u srpnju i listopadu 1943. sudjelovao u sastavljanju lista rodoljuba određenih za internaciju, nakon čega je bilo uhapšenih i odvedeno u logore 78 rodoljuba, od kojih su 2 bila strijeljana, dok su petorica umrla u internaciji; što je kao zamjenik aprovizacionog odbora kotarske ispostave u Vrgorcu učestvovao u stvaranju zaključaka s kojima je bilo uskraćivano davanje hrane selima odanim NOP-u, te zaključaka kojima je ustaškim milicionerima i članovima ustaških obitelji dodjeljivana veća količina hrane nego ostalome pučanstvu.

Na 10 godina prisilnog rada, 10 godina gubitka časnih prava i konfiskaciju imovine

J. R. rođen u Hrvačima, oženjen, otac troje djece, u NOV. stupio .10. XI. 1944., optužbu je: što je odmah poslije kapitulacije Jugoslavije pristupio aktivno ustaškom pokretu pokazavši se kao najgorljiviji ustaša svoga kraja za cijelo vrijeme ustaškoga i okupatorskoga terora i crpeći od takova držanja naročite materijalne koristi i privilegije, te što u listopadu 1941. učestvovao u ustaškoj akciji na partizane na Svilaji i što se poslije nje hvalio da bi bio ubio svakoga partizana da je na nj naišao; što je s talijanskim fašističkim okupatorima, odjeven, u talijansku fašističku uniformu, 1942. godine, učestvovao u akciji na selo Bitelić, kojom je prilikom selo bilo opljačkano i uhapšeno oko 50 rodoljuba; što je 1942. dolazio više puta noću u ustaško-talijanski zatvor u Sinju, skupa sa fra Petrom Glavašom i u ćeliji tukao zatvorene rodoljube; što je u listopadu 1943., poslije kapitulacije Italije, organizirao i odjeven u njemačku uniformu učestvovao s Nijemcima u hapšenju odbornika NOO sela Hrvace, od kojih su 4 bila strijeljana 5. XI. 1943. u Raduši.

Prekinut je postupak protiv M. B. rođen u Podbiloj, zemljoradnik, neoženjen, optužen da je dobrovoljno stupio u ustaške i kamišarske oružane formacije, učestvovao je u borbama protiv svoga naroda i u zločinačkim akcijama na pojedina sela, zbog potrebe dopune istražnog postupka.

Slobodna Dalmacija, 8. – 13. ožujka 1945., Kisić

  • DRUGI DAN OBLASNE KONFERENCIJE AFŽ-a DALMACIJE – Već od ranog jutra prolaze povorke pojedinih skupina obližnjih seljanki sa zastavama i transparentima. Oko 15 sati dolaze i povorke splitskih žena iz rejona s djevojkama i ženskom djecom sa zastavama, a masa u povorkama s transparentima ide do Narodnog trga, koji je u 16 sati bio prepun. Miting je otvorila Radojka Katić, ističući značaj današnjeg dana, koji je Međunarodni dan žena. Na kraju svog govora poziva sve žene da udvostruče svoje napore za pomoć frontu, u radu u pozadini i obnavljanju zemlje. Za njom je govorio u ime Oblasnog odbora JNOF-a Dalmacije Jure Franičević. Miting je završen klicanjem maršalu Titu, Saveznicima i našoj vojsci, a prisustvovala mu je i vojnička glazba, koja je na početku mitinga odsvirala himnu Hej Slaveni. Nakon mitinga su se plesala kola uz pjevanje i poklike. Kisić
Miting u Splitu 8. marta na Međunarodni dan žena
Žene iz Dalmacije nose darove bolesnima, djeci u vrtićima i starima u domovima

Žene Dalmacije. Miting u Splitu 8. marta na Međunarodni dan žena; Žene iz Dalmacije nose darove bolesnima, djeci u vrtićima i starima u domovima

Vrličanke na mitingu

Žene Dalmacije. Vrličanke na mitingu

9. ožujka

  • Slobodna Dalmacija je 9. ožujka objavila da se vrše upisi u Državnu srednju muzičku školu. Primali su se kandidati za nižu i srednju školu. Najavljeno je podučavanje sviranja glasovira, violine, viole, violončela, pjevanja, kompozicije i svih orkestralnih instrumenata. Zadatak škole je da muzički obrazuje i stvori kadar profesionalnih muzičara. Za upis u školu predviđen je i prijemni ispit. Prijavila su se 1034 polaznika, a 709 ih je pristupilo ispitu. Odbijen je 141 polaznik, a primljeno ih je 568, od toga 134 učenika i 434 učenice. Škola ima 20 nastavnika. Ogrizović, Zbornik br. 5, 1131.

10. ožujka

  • Izvučen je parobrod Lapad, koji je bio potopljen uz Strossmayerovu obalu, i odveden je u Brodogradilište. Parobrod Vardar podignut je iz mora kod otoka Šolte i on se sada popravlja u Brodogradilištu.
  • Ovaj tjedan bio je Tjedan prirodnih nauka. Održana su četiri predavanja u zgradi Muške gimnazije, dr. Supek je govorio o temama Kako je građena materija i Teorija relativnosti i kvantna teorija, prof. Božić Kako nastaju nove biološke vrste … Kisić
Vađenje potopljenih brodova

Radovi u luci. Vađenje potopljenih brodova

11. ožujka

  • U Gradskom kazalištu i Omladinskom domu održane su predizborne konferencije, na kojima su izabrani kandidati i upoznato građanstvo s načinom glasanja. Tudor, Zbornik br.5, 1003.
  • Uzeto je za mjerilo – na svakih 500 stanovnika jedan kandidat. Birač dobiva dakle dvije cedulje, polazi u posebno odijeljenu prostoriju, gdje će sam staviti križić uz imena onih kandidata za koje glasuje. Zatim složi cedulje, vrati se u dvoranu pred komisiju i baca svaku cedulju u zasebnu kutiju. Nepismeni glasuje na taj način što će mu neka osoba od njegova povjerenja ili na njegov zahtjev jedan član komisije pročitati redom kandidate sa oglasa, i to u posebnoj prostoriji leđima okrenut prema biraču, a birač će stavljati križić uz ime onih za koje glasuje.

Svi borci Jugoslavenske armije koji se nalaze u Splitu imaju pravo glasa, i trebaju se prije izbora prijaviti komisijama rejona da ih uvrste u izborni spisak. Bolesni, koji ne mogu doći na biralište, mogu glasovati zatraživši da im dođe tzv. leteća izborna komisija. Kisić

12. ožujka

  • Jutros su otputovale do gornje Dalmacije engleske ratne lađe, koje su došle u luku par dana nakon oslobođenja Splita…
  • Od danas Upravni odbor NOO-a grada Splita preko rajona izdaje lične legitimacije, koje vrijede do kraja ove godine. Kisić

15. ožujka

  • U Omladinskom domu, na inicijativu Fiskulturnog odjela Oblasnog NOO-a za Dalmaciju, skoro svaku večer drže se predavanja o športu omladini koja se želi aktivno baviti športom.

Večeras je svečano otvorena Gradska biblioteka, smještena u prostorije bivšeg Gabinetto di Lettura na Botićevoj poljani. Publiku je kraćim govorom pozdravio pročelnik Prosvjetnog odjela Gradskog NOO-a Radmilović. Za njim je održao također kratki govor pročelnik Prosvjetnog odjeljenja Oblasnog NOO-a prof. Cvito Fisković, koji je u ime Oblasnog NOO-a darovao biblioteci veoma rijetku knjigu De origine seccessibusque Slavorum, koju je 1532 g. napisao fra Vinko Pribojević. U ime biblioteke zahvalio je na daru Šime Vučetić…

Jučer je u neposrednoj blizini Trogira pao jedan oštećeni engleski avion pri svom povratku u bazu u Italiji. Devet članova posade spasilo se padobranima. Kisić

  • Mole se građani i ustanove koji posjeduju gramofonske ploče da ih stave na raspolaganje emisijskoj radiostanici Split, koja će uskoro početi s radom. Slobodna Dalmacija
  • Na sjednici GNOO-a raspravljalo se o poslovanju gradskog ekonomata i dala se rekapitulacija o poslovanju i broju obuhvaćenih osoba:

1. Ekonomat za svo osoblje odjela pri GNOO-u osigurava sredstva za prehranu 1664 osobe,

2. Socijalni odjel prehranjuje u obdaništima, dječjim domovima, domovima staraca i narodnoj kuhinji ukupno 1949 osoba,

3. Zdravstveni odjel prehranjuje 450 bolesnika i 145 stalno zaposlenih, odnosno ukupno 595 osoba.

Sveukupno se iz sredstava GNOO-a osigurava prehrana za 4198 osoba. Izvod iz zapisnika GNOO-a, HR-DAST br. 35, knjiga 1.

16. ožujka

  • Što jučer, što danas, po gradu i periferiji su oblijepljeni sljedeći izborni plakati-parole:
  • »Tko umanjuje značaj izbora, pomaže neprijatelja«, »Onemogućiti pokvarenjacima da uđu u narodnu vlast, patriotska je dužnost«, »Omogućiti ulazak u vlast najboljima dokaz je vjernosti prema domovini«, »Učešće u izborima mjerilo je rodoljublja«, »Dajte svoje povjerenje onima koji su svojim radom pokazali da su im narodni interesi iznad svega«, »Biranjem najpoštenijih i najodlučnijih pomažemo da se učvrsti i izgradi narodna vlast«, »Majke junaka Titove armije treba da glasanjem učvrste vlast za koju se njihova djeca bore«, »JNOF treba da učini sve da izbori budu odraz svijesti i rodoljublja«.

Afiširan je popis predloženih kandidata od JNOF-a za Gradsku narodnooslobodilačku skupštinu, kao i za rejonske NOO-e. Za gradsku skupštinu predloženo je 105 osoba, od kojih će se birati 68. Za rejon Lučac predloženo ih je 27, a bira se 18, za rejon Dobri i Varoš po 23, a biraju po 15, za rejon Manuš 23, a biraju 14, te rejon Grad devet, a bira se šest. Predloženi kandidati sljedećih su zanimanja: 16 radnika, 15 činovnika, 14 težaka, deset obrtnika, osam trgovaca, šest inženjera, po pet liječnika i domaćica, po četiri profesora i odvjetnika, po dva studenta, penzionera, veterinara i učiteljice, te po jedan apotekar, trgovački pomoćnik, poštar, pravnik, intendant kazališta, muzičar, strojovođa, građevinski poduzetnik, poručnik NOV-a i direktor banke. Od tog broja je 15 žena. Predloženi kandidati za rejonske NOO-e (svaki rejon ih ima osam, a bira pet) po zanimanju su: činovnici (šest), radnici (deset), obrtnici (sedam), težaci (šest), trgovci (četiri), domaćice (tri), studenti (dva), jedan pomorski kapetan te jedan inženjer. Od tog broja je 16 žena.

  • Prehrambeni odjel daje na kupon 7. članskog lista po jedan limun, a djeci mlađoj od deset godina po jednu naranču. Kisić

17. ožujka

  • Ovih dana izašao je iz tiska i prodaje se dvobroj »januar-februar 1945.« popularnog ilustriranog časopisa Prirodoslovnog društva Priroda, po cijeni od 300 kn…
  • Večeras uoči izbora omladina je u povorkama obilazila gradom manifestirajući. Kisić
Odlazak na prve izbore za Gradsku skupštinu

Izbori. Odlazak na prve izbore za Gradsku skupštinu

18. ožujka

  • Održani su prvi izbori u slobodi … Prazničko raspoloženje cijelog dana … Žene su prvi put sudjelovale u biranju narodne vlasti … Na glasanje se išlo sa zastavama i pjesmom u povorci … Slobodna Dalmacija
  • Danas je dan izbora za gradsku Narodnooslobodilačku skupštinu i za rejonske NOO-e. Ima 42 glasačka mjesta. Glasanje je započelo u 6 sati i već je u to doba bilo prilično živo. Žene su dolazile u povorkama sa zastavama i pjesmom. Mladost je također dolazila u grupama pjevajući, a nakon glasovanja obilazila grad uz pjevanje i poklike te onda ušla u kolo na Narodnom trgu, gdje je plesala cijeli dan. Na glasovanje su dolazili i stari težaci i njihove žene u svečanim odijelima … Neki su nemoćni starci i starice prevezeni kolima na biralište, a kod nekih bolesnika, koji nisu mogli doći do birališta, na njihov zahtjev došla im je kući komisija. Takva komisija bila je i u koludrica Klarisa, koje imaju strogu klauzuru, te se ne smiju pojaviti pred svijetom. Glasovale su i ostale koludrice, kao i svećenici … Izbor je prošao u potpunom redu, bez i najmanjeg incidenta … Kisić
  • Od 18. veljače do 18. ožujka bilo je na popravku ukupno 59 brodova. U tom vremenu dignuto je na navoz, pregledano, očišćeno, prebojano i porinuto u more deset motornih jedrenjaka, dva motorna čamca, jedan patrolni čamac, jedna desantna splav i dva parobroda. Pored popravaka brodova, intenzivno je rađeno na obnovi kompleksa rezervoara za gorivo u Solinu. Također je dan veliki broj radnih sati na obnovi mostova preko Jadra i Čikole.

Intenzivno je rađeno na spašavanju brodova. Do 27. veljače dignut je iz mora 31 brod. Svi su oni odmah dotegljeni u brodogradilišta. Sva brodogradilišta i radionice bili su maksimalno zaposleni uz udarnički rad. Trebalo je što prije osposobiti što više brodova, jer je potražnja za njima sve veća. Pribilović, 399. i Zbornik br. 5, 574.

19. ožujka

  • Večeras je u maloj dvorani hotela Ambasador održana prva šira konferencija Sekcije publicista kluba kulturnih radnika Hrvatske za Dalmaciju. U privremeno rukovodstvo izabrani su: dr. Cvito Fisković, dr. Ivo Tartaglia, dr. Ivo Lapena, prof. Jakša Ravlić i Vanja Žanko. Kisić

20. ožujka

  • Danas se u nekim dućanima prodaju limuni … Zadruga državnih činovnika daje svojim članovima po obitelji 20 dkg paškog suhog sira i kilogram limuna. Kisić
  • U Splitu je Prosvjetni odjel Okružnog NO odbora otvorio općeobrazovni tečaj, koji je pohađalo 30 polaznika vojno-političkih rukovodilaca i terenskih političkih radnika. Kronologija
  • Od 10. veljače do 20. ožujka osposobljena je zgrada bivše Banovine na zapadnoj Obali, u kojoj je 1941. - 1943. bila Prefektura talijanske okupacijske vlasti. Zgrada je u rujnu 1943. prilično stradala od požara (osobito stolarija, prozori i elektroinstalacije), a namještaj, sanitarni uređaji pa i okov sa stolarije su razneseni. Osposobljeno je 190 soba. Muljačić, URBS br.8
Miting na Pjaci
Veslačko natjecanje

Antifašistička omladina u čast Svjetske omladinske nedjelje. Miting na Pjaci; Veslačko natjecanje

22. ožujka

  • Program proslave Svjetske omladinske nedjelje u Splitu:

– 23. ožujka: Poslije podne u 15 sati u Kazalištu narodnog oslobođenja Dalmacije predavanje o I. kongresu, a poslije priredba omladine zbjega.

– 24. ožujka: Dan posvećen palim borcima. U 14 sati skupit će se omladina kod sv. Frane i krenuti na Novo groblje. U 18 sati je komemoracija u Kazalištu narodnog oslobođenja Dalmacije.

– 25. ožujka: Omladina će iz škola i rejona u 9.30 krenuti na Narodni trg, gdje će u 10 sati biti miting. U 12 sati je utakmica veslanja, a poslije podne u 13.30 počinje sportski dio s nogometnom utakmicom, lakoatletikom i gimnastikom.

– 26. ožujka: Čišćenje po obdaništima i đačkim domovima, a omladina škola i radionica čistit će svoje prostorije. U 18 sati je predavanje o zdravlju i čistoći u Omladinskom domu.

– 27. ožujka: Poslije podne u 17.30 i u 19.30 su priredbe u Omladinskom domu s ulaznicama i proslava IV. godišnjice razbijanja pakta s Njemačkom.

– 28. ožujka: Posjeti našim ranjenicima.

Tokom čitave sedmice održava se šah turnir u Omladinskom domu i skupljaju se dobrovoljni prilozi za potrebe omladinskih organizacija.

Po gradu i periferiji oblijepljeni su sljedeći plakati: »Omladino, proslavimo udarničkim radom Nedelju proljetne ofenzive«, »Udarničkim radom u Omladinskoj nedjelji pridonosimo što skorijem uništenju neprijatelja«. Večeras je omladina palila vatre po predgrađima. Slobodna Dalmacija

  • Na kupon br. 9 »ličnoga lista za racionirane namirnice« daje se po osobi 2,5 dl ulja, 0,25 kg oguljenog ječma (orza), te jedan sapun za pranje rublja. Kisić

23. ožujka

  • U Splitu je održano savjetovanje predstavnika sindikalnih organizacija i poduzeća. Raspravljalo se, pored ostalog, o prehrani i plaćama radnika i činovnika. Kronologija
  • Trgovačko društvo Prehrana daje na »lični list« po jedan kilogram: ili krumpira, ili kukuruza, tj. ječma ili pšenice. Dijelilo se Varošu i Gradu te nešto Lučcu.
  • Stigli su prvi ranjenici iz Like, gdje je poduzeta ofenziva sa strane Jugoslavenske armije, koja nakon zauzimanja ličkoga Petrova sela i Vaganca nadire prema Bihaću. Ranjenici su smješteni u Žensku realnu gimnaziju. Organizirana je sabirna akcija JNOF-a u suradnji s Crvenim križem, da se od građanstva prikupe plahte, kreveti, madraci, pokrivači, jastuci, košulje i druga rubenina, te pribor za jelo, kao i papuče, platno, vuna, soda, sapun itd., sve ono što bi moglo poslužiti bolnici i ranjenicima. Sakupljači obilaze sve ulice i stanove, i svatko daje što može.
  • Navodno je OZN uhapsio kanonika dr. Antu Pilipića. Također su uhapšena i dva franjevca, jedan iz samostana na Dobrome, a drugi iz samostana na Poljudu. Kisić

24. ožujka

  • Vrši se upis nezaposlenih radnika i namještenika…
  • Studenti Visoke pedagoške škole u Splitu, koji će stanovati u đačkom domu, kad počnu predavanja moraju sa sobom ponijeti sljedeće:
  • jastuk s dvije jastučnice,
  • slamaricu, pokrivače, barem dvije plahte
  • jedaći pribor, dva para rublja i najmanje dva para čarapa … Slobodna Dalmacija

25. ožujka

  • Na Narodnom trgu u Splitu održan je veliki omladinski miting na kome su govorili: Drago Gizdić, Milka Kufrin, Žarko Alujević i Dragoljub Mladenović. Kronologija
  • U 11 sati u Kazalištu je održana Gradska narodnooslobodilačka skupština, uz prisustvo velikog broja građanstva. Zasjedanje je otvorio najstariji skupštinar Stipe Bagat. Skupština je izabrala kao svoj izvršni organ Gradski narodnooslobodilački odbor u kojem su: predsjednik Ante Mrduljaš, pok. Marina (težak), prvi potpredsjednik Marin Trumbić, pok. Ivana (apotekar), drugi potpredsjednik Ante Alujević, pok. Lovre (radnik), tajnik Dinko Bilač, pok. Frane (činovnik), i članovi kao pročelnici pojedinih odjela: Zvonko Bečker Nikolin (činovnik), Desanka Kukoč-Čulić (činovnik), dr. Mihovil Čulić (liječnik), profesor Ivo Batistić, Frane Božić Antin (činovnik), Frane Šegvić, pok. Ante (težak), Paško Ninčević, pok. Josipa (obrtnik), Nikica Kuzmanić Matin (mehaničar), Ivo Radić Dinkov (graditelj) … Kisić
Članovi Gradskog NOO-a nakon izbora

Nova uprava grada. Članovi Gradskog NOO-a nakon izbora

26. ožujka

  • Nakon odluke odjela financija Oblasnog NOO-a Dalmacije, uspostavljen je rad osiguravajućih društava. Sve police osiguranja ostaju na snazi…
  • Od danas svaki kućni starješina mora popuniti obiteljski prijavni list, na temelju kojeg će se izdati racionirana hrana. Prijavni list dobiva se uz cijenu od 10 kn kod rejonskih NOO-a, a tamo se i predaje. Kisić

27. ožujka

  • Jutros u 6 sati glazbene grupe su prolazile gradom i predgrađima, svirajući koračnice i ratne melodije. Malo pomalo svugdje na dućanima i privatnim stanovima izvješene su zastave i sagovi. Popodne, usprkos kišnom vremenu, masa svijeta stala se kupiti na Hajdukovom igralištu, odakle se u 17.30 uputila velika povorka. Računa se da je bilo do 10.000 sudionika. U povorci su nošene naše i savezničke zastave te veliki broj transparenata s natpisima: »Bolje grob, nego rob«, »Bolje rat, nego pakt« itd. Povorka je obišla grad i preko Obale došla na Botićevu poljanu, gdje su se već na svečano okićenom balkonu nalazili predstavnici civilnih i vojnih vlasti … Miting je otvorio predsjednik JNOF-a Splita Ivo Tijardović, i s nekoliko riječi istakao značaj 27. ožujka 1941. Zatim je govorio tajnik JNOF-a Hrvatske dr. Vladimir Bakarić…
  • Nakon toga miting je završen himnom Hej Slaveni, koju je odsvirala vojna glazba. Dugo se svijet još veselio, osobito omladina, uz pjesmu i plesanje kola na Botićevoj poljani, Obali i Narodnom trgu. Kad se zamračilo, napravljen je vatromet. Kisić
  • Slobodna Dalmacija donijela je govor tajnika JNOF-a Hrvatske, dr. Vladimira Bakarića, na mitingu u Splitu povodom obilježavanja 4. godišnjice razbijanja pakta s Njemačkom 27. ožujka 1941. U govoru je rekao i ovo: »…Tadašnje demonstracije u Splitu pokazale su odlučnu volju hrvatskog naroda da se priključi politici koja odgovara željama narodnih masa, koja vodi k nezavisnosti … I u daljnjem toku oslobodilačke borbe Dalmacija je imala istu ulogu … bila je najbolji predstavnik istinskih interesa hrvatskog naroda, njegovih težnji i onoga što se u stvari nalazilo u dubini duše svakog Hrvata …«
  • Od 3. travnja počet će se dijeliti mlijeko za žene trudnice i djecu do pet godina starosti … Slobodna Dalmacija

29. ožujka

  • Otvoren je Etnografski muzej grada Splita. U općinskoj zgradi na Narodnom trgu u vitrinama i po zidovima su vezeni haljeci Muća, bijele košulje i crvene pregače Sinja, sadaci pokriveni srebrnjacima Vrlike itd. Zastupljena je cijela Dalmacija. Kisić
  • Uz pomoć električne centrale Tito izvode se radovi na obnovi porušene trafostanice u Dujmovači, koja je porušena njemačkim bombardiranjem 1943. g. U centrali Tito obnavlja se transformator snage 10.000 KW, ali će biti velikih poteškoća oko prebacivanja transformatora u Split, jer teži 35 tona.
  • Prof. Andro Jutronić održao je drugo predavanje o geografiji Sovjetskog Saveza.
  • Osnovano je novo filatelističko društvo u Splitu.
  • Furtić Luca, žena Jurina, predala je 300 kg graha kao dar najsiromašnijim građanima Splita…
  • Povodom Omladinske nedjelje, Oblasna vojna bolnica primila je mnogo darova: više od 5000 jaja, 270 različitih konzervi, oko 100 kg slatkiša, 3000 cigareta, pet kg duhana, različitog pića, voća, sapuna i novca. Slobodna Dalmacija

30. ožujka

  • VELIKI PETAK – Pohađanje crkava, Isukrstovog groba. Tradicionalna procesija nije održana. Kisić

31. ožujka

  • Neobično široku aktivnost u Dalmaciji, a također i u gradu Splitu, razvila je kazališna družina Okružnog NOO-a Split. Samo od 25. svibnja 1944. do rujna iste godine dala je 37 priredaba na oslobođenom teritoriju po svim kotarevima splitskog područja. Tim priredbama prisustvovalo je preko 8000 gledalaca. U oslobođenom Splitu Kazalište narodnog oslobođenja Hrvatske za Dalmaciju u razdoblju od 28. veljače do 31. ožujka 1945. dalo je 22 priredbe, od toga 18 u gradu, četiri na gostovanju, 14 dramskih, tri koncerta i pet izvedbi baleta i devertismana. Od toga je bilo 20 večernjih i dvije popodnevne priredbe. Krajem ožujka završio je tečaj za zborovođe koji je otvoren pri Oblasnom NOO-u. Pohađalo ga je 13 polaznika, a završilo osam, dok su ostali bili neobvezni polaznici. Polaznici su svladali teoretska i praktična znanja i zajedno s polaznicima režijsko-glumačkog tečaja dali javnu priredbu u Gradskom kazalištu. Ta priredba je bila ujedno i njihov praktični ispit. Izveli su zborne pjesme Bjelinskog (Crna Goro), Tijardovića (Igrala se vila), Daneva (Partizanka) i Mokranjca (II. rukovet). Sami su uvježbali pjesme i upravljali pjevačkim zborom. Režijsko-glumački tečaj je pohađalo 28 polaznika, a predavači su bili poznati umjetnici: Bjelinski, M. Ungar, D. Danev, K. Bulić i drugi. Ogrizović, Zbornik br. 5, 1133.

DR. JOSIP SMODLAKA MINISTAR U KABINETU MARŠALA TITA

Maršal Josip Broz Tito sastavio je privremenu vladu Demokratske Federativne Jugoslavije u kojoj je Splićanin dr. Josip Smodlaka ministar bez portfelja…

MORTALITET VEĆI OD NATALITETA

U prva tri mjeseca 1945. godine u Dalmaciji se rodilo 1054 djece, a umrlo je 1456 osoba. Prema tome, smrtnost je bila veća od nataliteta za 402 čovjeka. Gizdić, 1944.1945., 811.

RASTE BROJ ČLANOVA KP

U ožujku 1945. Mjesni komitet Splita odvojio se iz sastava Okružnog komiteta Splita i povezao direktno s Oblasnim komitetom.

U ožujku 1945. stanje članova Komunističke partije bilo je sljedeće:

Članovi Žene Radnici Seljaci Ostali Hrvati Srbi kandidati

Okrug Split 1437 342 341 941 153 2336 99 536

Grad Split 529 161 212 123 194 511 18 212

Iz iznesenog je vidljivo da je poslije oslobođenja znatno povećan broj članova KP-a u splitskom okrugu i u samom gradu Splitu. Bodrožić, Zbornik BR. 5, 182.

REORGANIZACIJA MORNARICE

Polovicom ožujka 1945. izvršena je reorganizacija Jugoslavenske ratne mornarice. Novom organizacijom ukinuti su dotadašnji pomorski obalni sektori, a formirane su tri pomorske komande. Tako je u Splitu uspostavljena Pomorska obalna komanda Split. Obuhvatila je područje od rta Ploče (Rogoznica) do Zaostroga. Za komandanta je postavljen kapetan Drago Živković, a za političkog komesara Vladimir Marković-Inđo.

Pribilović, Zbornik br. 5, 579.,580.

PRVI IZBORI U SLOBODI

U nedjelju 18. ožujka u 6 sati stanovništvo Splita krenulo je da prvi put u slobodi bira svoju istinsku, narodnu vlast
U nedjelju 18. ožujka u 6 sati stanovništvo Splita krenulo je da prvi put u slobodi bira svoju istinsku, narodnu vlast
U nedjelju 18. ožujka u 6 sati stanovništvo Splita krenulo je da prvi put u slobodi bira svoju istinsku, narodnu vlast

Svi na izbore! U nedjelju 18. ožujka u 6 sati stanovništvo Splita krenulo je da prvi put u slobodi bira svoju istinsku, narodnu vlast

Dok rat u većem dijelu zemlje još traje, u oslobođenoj Dalmaciji Oblasni NOO, na temelju ovlaštenja Oblasne NOO skupštine održane 28. i 29. prosinca 1944. godine u Splitu, donosi odluku o raspisivanju izbora za seoske, mjesne i gradske NOO-e. Izbori su se trebali provesti od 1. veljače do 15. ožujka 1945. godine.

Pripreme za izbore za Gradsku NOO skupštinu i rajonske NOO-e (Grad, Varoš, Dobri, Manuš, Lučac), započele su tokom veljače sređivanjem biračkih spiskova, njihovim objavljivanjem i pozivanjem građana da iznesu eventualne prigovore, kako bi se omogućilo da svi oni koji imaju biračko pravo to pravo i ostvare, i da na izbore ne izađu oni koji su tog prava lišeni. Treba naročito istaknuti da su ovi izbori prvi izbori na kojima su žene imale pravo glasa.

Za Gradsku NOO skupštinu predloženo je 105 kandidata, a biralo se 68. Prema spolu predloženo je 90 muškaraca i 15 žena.

Za svaki rajonski NOO bilo je predloženo osam kandidata, a biralo ih se pet. Od 40 predloženih kandidata bilo je 16 žena, odnosno 40%.

U nedjelju 18. ožujka u 6 sati stanovništvo Splita krenulo je da prvi put u slobodi bira svoju istinsku, narodnu vlast. Rezultati izbora bili su objavljeni 19. ožujka 1945. godine poslije podne. U biračke spiskove bilo je upisano 26.983 birača. Glasale su 23.742 osobe, nije ih glasalo 2323, nije moglo glasati 918 najtežih bolesnika i službeno odsutnih osoba. Neispravno popunjenih listića bilo je 342, a nepopunjenih 135. U Splitu je ukupno glasalo 91,08%, odnosno po rajonima Varoš 90,33%, Dobri 89,78%, Manuš 91,26%, Lučac 92,61% i Grad 91,15% građana.

U Gradsku NOO skupštinu izabrano je 55 muškaraca i 13 žena, a zanimanja izabranih kandidata bila su: radnika – 14, činovnika – 12, obrtnika – devet, težaka – sedam, trgovaca – četiri, inženjera – četiri, profesora – četiri, liječnika – tri, domaćice – tri, đaka – dva, apotekar – jedan, trgovački pomoćnik – jedan, intendant kazališta – jedan, poručnik NOV-a – jedan, odvjetnik – jedan i jedna učiteljica.

U rajonske NOO-e izabrano je 25 odbornika, od toga 12 žena.

Gordana Tudor i Vlasta Višić, Poruka borca, ožujak 1985.

U nedjelju 18. ožujka u 6 sati stanovništvo Splita krenulo je da prvi put u slobodi bira svoju istinsku, narodnu vlast

Svi na izbore! U nedjelju 18. ožujka u 6 sati stanovništvo Splita krenulo je da prvi put u slobodi bira svoju istinsku, narodnu vlast

DJELATNOSTI AFŽ-a

Žene Splita, prema sačuvanim dokumentima, organizirane u svoju organizaciju AFŽ tokom četiri ratne godine, formirale su u svom gradu ukupno 786 odbora, i to: 1941. godine šest odbora, 1942. 70 odbora, 1943. 360 odbora i 1944. 350 odbora. Održale su ukupno 2180 masovnih sastanaka.

Tako je npr. u listopadu 1944. godine u Splitu u AFŽ-u 607 aktivnih žena, a broj obuhvaćenih je 4795.

Žene Splita su se aktivno uključile u rad NOO-a. One su bile članovi NOO-a, odjela ili komisije NOO-a već od samog početka formiranja narodne vlasti. U Socijalnom odjelu NOO-a tokom Narodnooslobodilačkog rata radile su u Splitu 242 žene; u Zdravstvenom odjelu bile su 124 žene; u Prosvjetnom odjelu radile su 154 žene. Na raznim drugim dužnostima u NOO-ima 1945. godine bilo je 280 žena. Dakle, tokom Narodnooslobodilačkog rata u rad NOO-a uključilo se ukupno 800 žena Splita…

U partizanskim jedinicama nalazile su se, kao borci ili bolničarke, brojne žene. Već 1941. godine u jedinicama NOV-a ima 37 žena, 1942. godine već 1550, a 1943. godine, poslije kapitulacije Italije, čak 2050. Tokom 1944. u partizanskim jedinicama nalazilo se 1380 žena, a 1945. godine 145 žena. U borbama su poginule 124 žene.

Zbog aktivnog sudjelovanja u NOB-u okupator je antifašistkinje Splita progonio, zatvarao, mučio i ubijao. Mnoge su bile internirane, hapšene i strijeljane, mučene i ubijene u koncentracionim logorima. Mnoge su pale kao žrtve prilikom ofanzive okupatorskih snaga ili akcija čišćenja. Tako je samo kroz zatvore i internaciju prošlo 2355 žena: 1941. godine 180 žena, 1942. godine 525 žena, 1943. godine 1400, a 1944. godine 350 žena. Tokom Narodnooslobodilačkog rata neprijatelj je strijeljao 11 žena.

Svojim radom žene Splita osobito su se isticale u prikupljanju novčanih priloga, hrane i razne robe. Tako su tokom svih ratnih godina sakupile 2,113.120 kg hrane, 11.020 priloga u odjeći i 35,588.000 novca (lira i kuna), te 2325 komada pisaćeg pribora. Žene su također prikupljale oružje i sanitetski materijal, pa su tokom rata sakupile 10.450 komada oružja i 1820 komada sanitetskog materijala (posebno su bile aktivne u prikupljanju raznog materijala za vojnu bolnicu). U radnim četama 1945. godine sudjelovalo je 1700 žena, a tokom rata dale su ukupno 610.505 nadnica.

Marija Sentić, izvod iz Zbornika Split u NOB-u, str. 407.- 421.

SPLIĆANI U NACISTIČKIM LOGORIMA SMRTI

Brojni su Splićani bili u njemačkim logorima smrti. Većina od njih su u te logore došli nakon kapitulacije Italije, kada su Nijemci zatvorenike iz talijanskih zatvora deportirali u njemačke logore smrti. Broj logoraša smo teško rekonstruirali. To je učinio prof. Milivoj Lalin, i sam logoraš, uz konzultacije s preživjelim logorašima. Ako se i potkrala neka greška, molimo da uvažite da nije lako, nakon više od 60 godina, doći do točnih podataka. Nažalost, ni na ovaj način nismo u stanju dati broj likvidiranih logoraša ali on je znatan, pa molimo da to uvažite.

Broj logoraša u pojedinim logorima smrti:

Talijanski zatvori – Dachau – Buchenwald (Njemačka) 40 logoraša

Mauthausen (Austrija) 27 #

Talijanski zatvori – Dachau (Njemačka) 24 #

Auschwitz (Poljska) 7 #

Trondheim, Korgenu (Norveška) 3 #

Ukupno 101 logoraš

Spiskovi logoraša u pojedinim logorima:

Talijanski zatvori – Dachau – Buchenwald:

Barić Grgo – Kaštel Novi

Boden Josip

Bosančić Ćiro – Dugopolje

Bubalo Andrija

Car Aleksandar – Podstrana

Dražin Ante – Kaštel Novi

Ferić Marin

Frankini Žarko

Hudina Bojan-Solin

Jelaska Ivan

Kragić Ante

Krstulović Miroslav

Kuzmanić Ante

Lalin Milivoj

Lukas Jozo

Lukić Ljubo

Lukić Mile

Maljković Jerko – Kaštel Stari

Mašković Ante

Mašković Miroslav

Matulić Pave

Mišković Ante

Mogić Ante

Novak Anđelo – Kaštel Lukšić

Ozretić Srećko

Perišin Duje – Kaštel Kambelovac

Rađa Stipe

Reić Paško

Ružić Paško

Savić Strahil

Savić Šime

Sirotković Dionizio

Slade Ivan

Smolčić Nikola

Studin Ante – Kaštel Novi

Svalina Stipe

Trumbić Frane

Vidan Branko

Viđak Mario

Žaja Marin

Mauthausen:

Alajbeg Mate

Barić Vinko – Solin

Barišić Ivan – Solin

Benzon Petar

Boljat Mile

Buljan Ante

Delić Božo

Draganja Vincenco

Gašpić Marin – Solin

Grubišić Zvonimir – Solin

Ivanišević Ante – Klis

Ivanišević Ivo

Jugović Šime

Juradin Rudolf – Grljevac

Kovačić Stipe

Marasović Živko

Martedić Zdravko

Paut Veljko

Polić Ljubo

Prkušić Branko

Tomić Ivica

Tomić Kosta

Tomić Mile

Tudor Vjekoslav

Vetma Veljko – Solin

Viđak Dalibor

Vlastelica Dalibor

Talijanski zatvori – Dachau:

Aljinović Branko

Bakotić Vinko

Bezić Živan

Caktaš Jozo

Dumanić Ante

Dumanić Branko

Engelbrecht Petar

Kovačević Tomislav

Kragić Vinko

Matošić Jere

Matošić Ratimir

Matošić Veljko

Munitić Ivo

Muškatelo Vinko

Pivčević Drago – Tugare

Radica Tonči

Radić Vinko

Reić Frane

Škare Ivo

Tomić Boris

Treursić Vinko

Trumbić Mario

Tudor Luka

Žeravica Davor

Auschwitz :

Bujas Zorka

Burić Anka

Erceg Petar

Ivić Kosovka

Mrše Desa

Petričević Tonka

Sizgoreo Jozica

Trondheim, Korgenu:

Barić Frane

Strello Radoslav

Vila Mile

Milivoj Lalin, Arhiv Udruge antifašističkih boraca i antifašista u Splitu

KOSOVKA ILI BROJ 76321 - AUSCHWITZ

Za »uspomenu« joj osta na ruci utetovirani broj: Auschwitz 76321. Taj broj je drugo ime i prezime za Kosovku Ivić.

»Svi su moji bili za partizane. Brat Nikola otišao je među prvima u Prvi solinski odred, pa u Prvu dalmatinsku … Mi sestre i roditelji radili smo ilegalno, davali koliko smo mogli, izvršavali opasne zadatke u okupiranom selu na samom domaku Splita … Brat Nikola, vranjički prvoborac, poginuo je ljeta 1943. godine u proboju kroz Zelengoru.

Nekon pada Italije stupila sam u Četvrtu splitsku. Borbe za obranu Splita, a zatim povlačenje prema Bosni i – zbogom moj Vranjicu, more, polje, vinogradi…

Napadali mi utvrđene Nijemce u jednoj kamenoj kući … kad odjednom pucnjava nama iza leđa. Naši se naglo povukli, ja nisam mogla. Što da radim? Zavukla se u jednu kupinu, strepi i čekaj … Dokle? Strah me osvojio. Izašla sam iz skrovišta i tap – pred Nijemce. Partizanka stoj! … I zluradi, cinični smijeh. Bajunete na puškama dodiruju mi grlo, leđa … ogavne ručerde me razvlače, pretražuju…

Sa mnom u Imotski, Čapljinu, Ljubuški, Mostar … Stali smo u Zenici, pa u Sisku, Zagrebu … Teretni vagoni natrpani su ljudskim poluživim tjelesima … Prozorčići okovani. Nema zraka, ni vode, ni hrane…

Rekoše da smo stigli u Austriju, grad Mosburg … a zatim Auschwitz. Tu sam dobila utetovirani broj. Nitko me više nije zvao po imenu. A što će ti ime i prezime tu na vratima plinske peći u koju je tekla rijeka ljudskih života, svih nacionalnosti, bez povratka … Ostatak je bio prah od kosti i mesa, koji smo mi živi »sretnici« iznosili iz krematorija i njime posipali puteve da ne budu blatnjavi… Dali bi nam dnevno jedan obrok konjskih kostiju da glođemo, kore od krumpira i bistre vode, ponekad nedjeljom komadić suhog, tvrdog, crnog kruha … Tukli su nas za sitne neposluhe i bez razloga, onako, da se krvnici razonode … A raditi moraš. Živi kosturi rade, jer ako kažeš da više ne možeš i tvoj prah će biti utaban na aušvickoj cesti…

Oslobodili nas Rusi. Ali, malo nas je, tek nekoliko stotina od 36 hiljada iz našeg bloka baraka ostalo…

Proklet fašizam, rekla sam kada sam 1945. godine prekoračila kućni prag. Plakala sam i plakala, vjerujte, od sreće … Ništa mi više nije bilo teško, samo da sam u svojoj slobodnoj zemlji, samo da rata više ne bude, da čovjek poštuje čovjeka, ma koje vjere i nacionalnosti bio«.

Ivo Javorčić, Poruka borca, ožujak 1973.

ZAPIS BIVŠEG LOGORAŠA

Godina 1943., kapitulacija Italije. Nas stotinu mladića, pretežno s jadranske obale, u talijanskom smo zatvoru u Perugi. Očekujemo slobodu … Nije nam uspio napad na zatvorsku stražu jer su im u pomoć priskočili Nijemci. Ništa od slobode.

Nakon dvadesetak dana talijanski crnokošuljaši i njemački esesovci strpaše nas stotinu u jedan vagon za stoku. Nismo znali kud idemo… U vagonu je nesnošljivo… Provirujemo na malom rešetkastom prozorčiću, isplaženim jezicima nastojimo utažiti žeđ. Na stanici u Padovi Nijemci su jedva dopustili Crvenom križu da nam dade nešto hrane, ali nam esesovci nisu dopustili da na staničnoj česmi utažimo žeđ…

Šestog dana putovanja ulazimo u Njemačku. Vlak još nije stao, a mi smo kroz prozore iza žica ugledali stanicu: Dachau. Izlazimo iz vagona, svrstavamo se u redove, iznureni idemo prema logoru. Drug Vuksan, teški plućni bolesnik, jedva se kreće, tukli su ga kundacima. Drugog dana je umro.

Uskoro se pred nama pojaviše logorske barake ograđene s nekoliko redova bodljikave žice učvršćene na izolatorima za visoki napon. Oduzimaju nam odijela, stojimo goli na velikoj hladnoći… Prebrojavaju nas, dolaze brijači, šišaju nas, dolaze dezinfektori, polijevaju nas. Kapljice se naglo smrzavaju na tijelu. Tako smo proveli čitav dan drhteći u Adamovim kostimima, skačući po dvorištu da bi se ugrijali…

Dobili smo brojeve, više nismo ljudi. Mi smo brojevi …Tri nedjelje proveli smo u Dachau, stalno maltretirani, ponižavani, kad nas ponovno prebacuju, u drugi logor, ovaj puta u logor Buchenwald. To je čitav grad… bolnica, instituti gdje su vršeni eksperimenti na ljudima, kupaonice gdje su plinom usmrćivani logoraši… Veći dio nas ostao je u ovom logoru, ali neki naši drugovi, Sirotković, Frankini, Maškovići, Reić i drugi, otišli su a da nikada nisu opet vidjeli svoj Split, svoju domovinu…

Radili smo u kamenolomu, dvanaest sati lomili smo i nosili kamen … Tokom čitavog dana povorka skeleta išla je u koloni noseći po jedan kamen na ramenu pod budnim okom esesovaca ali i njemačkih kriminalaca, također logoraša, koji su u logoru bili povlaštena kasta. Dobivali smo jednom dnevno juhu od stočne repe s deset dekagrama kruha. Morali smo trčeći nositi kamen, bacati zemlju lopatama i golim, krvavim rukama vaditi smrznuto kamenje, udarani bičem, koji je gulio kožu i dovodio do smrti. To je kamenolom, to je mjesto masovnih zločina, jer od tisuću ljudi vraćalo se na večer u logor devet stotina … I tako su se nizali dani … Povratkom u logor večernje prozivke trajale su dugo, dugo. Kiša, snijeg, glad, mrzline, opća iznurenost i mršavost (većina nas je imala 30, 40, 50, rijetki 60 kilograma), ništa nije značila nacističkim psima. Tek nakon te dugačke prozivke odlazili smo na spavanje u sedamdeset dvokatnih blokova u kojima smo, naslagani kao srdele, prespavali noć.

I Buchenwald je imao krematorij ali nitko nije znao što je unutra, kakav mu je raspored. Jer su mnogi ušli ali se nikada nisu vratili. Peći su radile dan i noć, a dimom se širio smrad po cijelom logoru. Sva zlostavljanja u ovoj tvornici smrti izvodila su se veoma vješto. Da ne bi čuli krikove, jauke i česta zapomaganja, zvučnici su prenosili muziku … Ni mrtvima nisu davali mira. Ostatke izgorjelih kostiju slali su u mlin za kosti, da bi se dalje prerađivale u sapun, benzin … odrezana kosa prerađivala se u čvrsto platno…

U logoru je bilo i dvadesetak posebnih ćelija. Tu je operirao poznati buchenwaldski ubojica Sommer. On je mučio logoraše do smrti, ubijao je iz veselja. Birao je tetovirane logoraše, a ako ih nije bilo, sami su logoraše s lijepom kožom tetovirali i svi bi oni završavali smrću, da bi od tetovirane kože pravili ukrasne predmete: lisnice, sjenila za lampe, korice za knjige koje bi nekom poklonili ili ukrasili svoje prostorije … Nije ovo cjelovit opis logora i života u njemu. Mnogo je toga nemoguće opisati, mnogi detalji duboko su urezani u život preživjelih logoraša.

Pri kraju rata prebačen sam u logor Halberstadt. Približavanjem fronta, logor je evakuiran. Postrojeni u redovima danima i noćima osvajali smo kilometre … Tijelo mi jedva nosi trideset kilograma… Nakon mnogih prevaljenih kilometara uspijeva mi pobjeći. U dubokoj šumi, s drugom iz Nikolajeva, dočekujem slobodu 11. travnja 1945. g.

Nakon rata mnogo sam puta s drugovima Bubalom, Ferićem, Kuzmanićem, Lukasom, Matulićem, Mogićem, Ozretićem, Perišinom, Ružićem, Sladom, Svalinom, Trumbićem, Vidanom, Viđakom i ostalima posjetio logor i muzej u njemu, prisjetio se tih užasnih dana. Ne ponovilo se!

Milivoj Lalin, Zapis bivšeg logoraša, izvodi, Vidik, br. 28, Split, 1960. g.

DVIJE TISUĆE SLOVENSKIH IZBJEGLICA 1945. U KAŠTELIMA

Zbog opasnosti da Bela krajina (na granici prema Hrvatskoj) tokom povlačenja okupatorskih snaga sa Balkana postale poprište ratnih sukoba većih razmjera, Glavni štab NOV Slovenije je još krajem ožujka 1944. g. organizirao dobrovoljnu evakuaciju stanovništva istočne Dolenjske, prije svega iz Bele krajine. Više od dvije tisuće ljudi, djece, majki, bolesnika, starijih stanovnika, kao i lakše ranjenih i bolesnih partizanskih boraca, transportnim avionima iz uzletišta kod mjesta Krasinca dovedeni su engleskim avionima u Dalmaciju na aerodrom u Zadar. Sa zadarskog aerodroma izbjeglice su upućivane u veliku zgradu Maraske, koja je za potrebe NOV-a i stanovništva bila pretvorena u bolnicu. Nakon odvajanja težih slučajeva, ostali su upućivani kamionima u pravcu Splita, tj. u Kaštela. Ondje ih je čekao organizirani smještaj po domovima gostoljubivih Kaštelana. Domaćini su izbjeglice dočekivali otvorena srca.

Prehrana je organizirana na vojnički način. U svakom Kaštelu kuhalo se u kazanu i tako pripremljena hrana raznosila se po pojedinim domovima. Hrana je dobrim dijelom bila pripravljana iz programa pomoći koju je UNRR-a dopremao NOV-u i POJ-u . (Prva saveznička vojna pomoć stigla je iz Velike Britanije još 25. lipnja 1943 . g.)

Cijeli korpus izbjeglica organiziran je u jednu društvenu cjelinu, gdje su djeca posjećivala školu prema danim mogućnostima. Stariji su formirali pjevački zbor, odlazili na vježbe i nastupali u Splitu. Kulturni program je imao, za ondašnje prilike, visoki nivo interpretacije, kako za prisutne Slovence tako i za ostale građane Splita.

U vremenu od 27. ožujka do 22. travnja 1945. g. formirano je Slovensko društvo u Splitu. U okviru društva su u Splitu nastupali poznati slovenski umjetnici iz SNG-a (Slovensko Narodno Gledališće) pri Predsjedništvu SNOS-a (Slovenski narodno oslobodilni svet). Bili su to sopranistica Zdenka Tavčarjeva, pijanist Ciril Cvetko, interpretirali su djela B. Smetane, Dvoržaka, Hatzea i drugih skladatelja.

Predavanja o slovenskoj glazbenoj umjetnosti u vrijeme NOP-a držao je član kolegija znanstvenog instituta pri Predsjedništvu SNOS-a prof. dr. Dragotin Cvetko. O tome je izvještavala Slobodna Dalmacija.

Tijekom lipnja 1945. g. u oslobođenoj domovini, slovenski zbjeg se vratio u Sloveniju. Dio njih zatekao je svoje domove spaljene i srušene.

Svjedočenja preživjelih sudionika

IV. POMORSKO OBALNI SEKTOR: 1226 RADNIKA

Tehnička sekcija IV. POS-a imala je krajem ožujka 1945. u svom sastavu tehničko skladište. Bili su joj podređeni:

– Brodogradilište Split sa 760 radnika;

– Brodogradilište Bulimbašić u Splitu sa 104 radnika;

– Brodogradilište u Vranjicu s 49 radnika;

– Brodogradilište u Trogiru sa 186 radnika;

– Centralna mehanička radionica u Splitu sa 65 radnika;

– Mehanička radionica Ferić u Splitu sa 64 radnika;

– Mehanička radionica Deželić u Splitu s 44 radnika;

– Ljevaonica Dežalić u Splitu s 19 radnika;

– Elektroradionica u Splitu s 41 radnikom;

– Drvodjelska radionica Alujević u Splitu s 22 radnika;

– Tvornica kisika Poparić u Splitu s deset radnika;

– Tokarska radionica Kukoč u Splitu s dva radnika;

– Urarska radionica Ivulić u Splitu s tri radnika;

– Vulkanizerska radionica u Splitu s jednim radnikom;

– Hidrobaza Divulje sa 73 radnika;

– Tehnička radionica Mandić u Splitu s tri radnika

Ukupno: 1226 radnika.

Pribilović, 398.

Iz Ratne Kronologije–OŽUJAK 1945.: ODLUKA O PREIMENOVANJU NARODNOOSLOBODILAČKE VOJSKE JUGOSLAVIJE U JUGOSLAVENSKU ARMIJU, MORNARICE NOVJ U JUGOSLAVENSKU MORNARICU I VRHOVNOG ŠTABA NOV-a I POJ-a U GENERALŠTAB JUGOSLAVENSKE ARMIJE (1. OŽUJKA) – KRALJ PETAR II. POTPISAO (3. OŽUJKA) UKAZ O PRENOŠENJU KRALJEVSKE VLASTI NA NAMJESNIKE – OSNOVANA VLADA DEMOKRATSKE FEDERATIVNE JUGOSLAVIJE, PREDSJEDNIK I MINISTAR OBRANE MARŠAL TITO. NAJVAŽNIJE RESORE DRŽE PRIPADNICI KPJ, A OSTALE PREDSTAVNICI GRAĐANSKIH STRANAKA I GRUPA KOJI SU BILI UZ NOP I SLIJEDILI POLITIKU JNOF-a – POTPISAN UGOVOR O POMOĆI UNNR-a JUGOSLAVIJI (24. OŽUJKA) – AMERIKANCI PRELAZE RAJNU I OSVAJAJU KÖLN (7. OŽUJKA)

TRAVANJ

Pune crkve svijeta za Uskrs – Osnovana Pedagoška akademija, otvorene gimnazije – Osnivaju se sindikati – Demonstracije zbog talijanskog stava prema Istri – Hajduk u Egiptu – U Splitu na sjednici predsjedništva ZAVNOH-a izabrana Narodna vlada Hrvatske – Raspodjela UNRA-inih paketa hrane: od plaćanja oslobođeni najsiromašniji i penzioneri – Stav ZAVNOH-a: hrana svima – Svečano dočekana 4. splitska brigada – Nastavlja se čišćenje grada – Javio se Radio Split – 4. splitska brigada oslobađa Istru i napreduje prema Trstu – U Kazalištu komemoracija preminulom američkom predsjedniku F. D. Rooseveltu – Iluminacija, mnoštvo svijeta na Rivi i Pjaci i promenadni koncert uoči 1. maja – Otvorena umjetnička galerija

1. travnja

  • Uskrs. Crkve su pune svijeta. Kisić
  • U Splitu je završen dirigentski i režijsko-glumački kurs kojeg je pohađalo 28 polaznika. Predavači su bili poznati umjetnici: dr. Bjelinski, M. Ungar, D. Danev, K. Bulić i drugi. Slobodna Dalmacija
  • Osnovana je Pedagoška akademija, prva visokoškolska ustanova u Dalmaciji. To je bila prva viša škola i u okupiranoj Evropi »koja je osnovana na oslobođenom teritoriju«. Školovanje traje dvije godine, a krajem prvog semestra u školskoj godini 1944./45. imala je 65 polaznika. Uz školu je organiziran i studentski dom. Škola prima pomoć od narodnih vlasti, tako je Oblasni NOO Dalmacije dao 500.000 kuna. Ogrizović, Zbornik br. 5, 1131-1132.

2. travnja

  • Od 2. travnja 1945. započelo se s redovitim ubiranjem tržnih taksa i uvoznina, dok je na ribarnici do daljnjega ostao dotadašnji način ubiranja prinosa. Plaćanju tržne takse podliježe sva roba koja se prodaje na tržnici ili na nekom drugom odabranom otvorenom mjestu, a taksa se plaća na mitnici pri uvozu robe. Sva roba koja je na mitnici platila uvozninu oslobođena je od plaćanja tržne takse. Osim taksa i uvoznina, predviđeno je plaćanje takse od 100 kuna za upotrebu stalnog mjesta na tržnici te plaćanje kazni koje očekuju prekršioce tih odredbi.

Prema uputama Predsjedništva Financija ZAVNOH-a, započelo se s uvođenjem trošarine na likere i žestoka pića, odnosno na sva zaslađena i nezaslađena žestoka pića osim obične rakije, bez obzira jesu li proizvedena u zemlji ili su uvezena. Trošarina je po litri iznosila 500 kuna.

Tudor, Zbornik br. 5, 998.

3. travnja

  • Socijalni odjel rejonskih NOO-a daje besplatno umirovljenicima i siromašnim obiteljima po 1,20 kg pšeničnog brašna, a ostalom građanstvu uz naplatu. Iz ovoga su isključeni oni koji dobivaju pomoć od civilnih ili vojnih vlasti, te oni koji se hrane u pučkoj kuhinji ili u menzama.
  • Ovih je dana došla u Kaštela veća skupina staraca, žena i djece iz Slovenije. Bili su prisiljeni pobjeći pred Nijemcima. Oni će ostati u Kaštelima dok se njihov kraj ne oslobodi.
  • Otvara se Državna srednja muzička škola i Oblasni NOO izabrao je već i Upravu škole. Upraviteljica je Ena Iveta-Grisogono, a pročelnika ima sedam. Podučavat će se klavir, violina, violončelo i ostali instrumenti, solo i zborno pjevanje, te elementarna teorija; solfeggio, harmonija, povijest glazbe, nauka harmonije te nauka o formama. Kisić
  • Odlukom povjerenika industrije Predsjedništva ZAVNOH-a od 25. ožujka osnovana je Uprava za elektrifikaciju Dalmacije, koja za zadaću ima izvedbu planske i potpune elektrifikacije Dalmacije, njezine industrijalizacije, oživljavanje kućnog obrta u gradovima i selima te prodavanje električne energije najširim slojevima naroda. Slobodna Dalmacija

4. travnja

  • U Splitu je danas i u naredna dva dana osnovano osam strukovnih podružnica sindikata i namještenika: brodogradilišta Bulimbašić, tvornica tjestenine Astra i Primorke, raznih radionica pri Komandi srednjodalmatinskog područja, pri Štabu Mornarice NOVJ, brodogradilišta Vranjic, pri Mornaričkoj školi u Divuljama i pri Oblasnom NO odboru za Dalmaciju.
  • U Splitu je završen tečaj rukovodilaca dječjih domova. Pohađale su ga 32 žene, koje su upućene u razne domove po Dalmaciji. Kronologija

6. travnja

  • U Marmontovoj ulici broj 10 otvorena je izložba o životu i radu našeg zbjega u El Shattu. Otvaranju je, pored predstavnika vojnih i civilnih vlasti, prisustvovao britanski general Forestier Walker. Izloženi su radovi od starih papirnatih kutija i limenki, staroga građevinskog materijala, starih vreća i pokrivača. Kronologija
  • Proradile su i srednje škole - gimnazije. Počele su s radom 8. veljače i u njima je bilo 2590 učenika. U stvari, otvorene su tri potpune gimnazije.

U sve tri gimnazije radio je 101 nastavnik, 14 s fakultetskom spremom, 12 s pedagoškom školom, tri učitelja građanskih škola, šest s umjetničkom akademijom, četiri s muzičkom akademijom, jedan za stručne vještine i jedan sa srednjom školom. Bilo je i šest profesora s Oceanografskog instituta i pet liječnika koji su predavali higijenu. Ogrizović, Zbornik br. 5, 1129.

Prema podacima Oblasnog NOO-a Dalmacije, Prosvjetnog odjela, brojno stanje učenika u srednjim školama - gimnazijama je sljedeće:

Odjeljenja Ukupno
Gimnazija Redovita Pomoćna Učenici Učenice učenika

I. 12 8 560 153 713

II. 20 – 730 – 730

III. 3 – – 1150 1150

Ukupno 65 8 1290 1303 2593

Kako je vidljivo iz tabelarnog pregleda, u I. gimnaziji otvoreno je osam pomoćnih odjeljenja za one učenike koji su izgubili godine školovanja zbog ratnih prilika. Oni su po posebnom programu završavali dva razreda u jednoj školskoj godini. Ogrizović, Zbornik br. 5, 1129.

7. travnja

  • Veliki uspjeh naše pjesme na Srednjem istoku: Jugoslavenski zbor na Srednjem istoku prije 14 mjeseci, uz pomoć naše vlasti, osnovao je Josip Hatze, naš poznati muzičar i Splićanin, koji je prošlih dana navršio 65 godina života. Iako već u godinama, on s mladenačkim zanosom radi na muzičkom izgrađivanju svoga zbora. Zbor je mješovit i sastavljen od preko 70 članova … Zbor je dao u godinu dana više od 100 priredaba u bolnicama i logorima … Tri solista koja su pomogla da zbor postane tako popularan na Srednjem istoku jesu: mezzosopran Marija Gattin, tenor Ante Grgurin i bariton Zvonko Kragić…
  • Hajduk je postigao dobre rezultate na turneji na otoku Malti i to:

Hajduk – reprezentacija brit. armije 2:2

Hajduk – reprezentacija civilnih klubova otoka 4:1

Hajduk – AIR Force 7:2

Hajduk – reprezentacija britanske mornarice 5:2

Hajduk – reprezentacija Malte 5:3

  • »Sedmica čistoće«, u kojoj je s preko 17.000 radnih sati sudjelovalo 3775 osoba, većinom ženskih, dala je pozitivne rezultate, i u pogledu javne čistoće neusporedivo izmijenila izgled našeg grada. Mnogo se učinilo, ali ipak ne sve. Ostala je tu i tamo po koja neočišćena veća zgrada, kao Režija duhana, hotel Park, zgrada pred kinom Central itd., pa neke zabite ulice i po koje dvorište, a mnoga mjesta i uglovi ponovno su zagađeni i pretvoreni u javna smetišta. Slobodna Dalmacija

9. travnja

  • U Splitu je Oblasni NO odbor organizirao trodnevno savjetovanje o zaštiti i unaprjeđenju šumarstva u Dalmaciji. Do tada je već bilo postavljeno oko 200 lugara, a osposobljena 32 šumarska rasadnika. Kronologija
  • Prehrambeni odjel NOO-a daje po osobi tri kg pšenice te 30 dkg soli. Umirovljenicima i najsiromašnijima dijeli se besplatno. Od primanja su isključene sve one osobe koje primaju hranu od civilnih i vojnih vlasti. Kisić

10. travnja

  • Zavedena je uvoznina na povrće, voće, žito, meso, ulje, maslo, jaja, sir, drvo za gorivo, sijeno itd., što dovoze seljaci u grad na prodaju, i to 5% od određene cijene, a 10% na živu i zaklanu perad, ubijenu divljač, duhan i cigaretni papir u slobodnoj prodaji … Nadalje, uvedene su tržne takse za svu robu što se prodaje na Pazaru ili na kojem drugom otvorenom mjestu…
  • Oko 19 sati započele su demonstracije protiv talijanskog stava glede Istre … Gradskim ulicama dolazile su pojedine skupine iz grada i s periferije te se prolazeći Obalom uz pjevanje i poklike skupljale na Botićevoj poljani. Računa se da je bilo više od desetak hiljada ljudi, tako da sva ta masa svijeta nije mogla stati na Botićevoj poljani, već se smjestila i pred hotel Bellevue i česmu te u Marmontovoj ulici. S balkona poviše kina Eden govorili su tajnik Gradskog JNOF-a Petar Šegvić, član Izvršnog odbora JNOF-a za Hrvatsku Dragutin Mrazović te član Oblasnog odbora JNOF-a za Istru Zdenko Štambuk … Malo prije 20 sati velika je većina publike otišla u Kazalište na priredbu Istarska večer, a ostali su u povorkama do kasno u noć obilazili gradske ulice pjevajući i kličući. Kisić
U Marmontovoj ulici br. 10 otvorena je izložba o životu i radu našeg zbjega u El Shattu

Izložba o El Shattu. U Marmontovoj ulici br. 10 otvorena je izložba o životu i radu našeg zbjega u El Shattu

11. travnja

  • Repatrijacija zbjega iz El Shatta počela je 11. travnja 1945., kada je u domovinu krenula prva grupa, a trajala je sve do 24. ožujka 1946., kada se vratila posljednja grupa. Barbić, Zbornik br. 3, 807.
  • U noći 7. travnja bačene su bombe na stan vojne misije maršala Tita u Rimu (Reuter), a 11. travnja u Splitu su održane demonstracije u znak protesta na bombaški napad. Klicalo se Istri i nosili su se transparenti: »Mi tuđe nećemo ali svoje ne damo!« … Bilo je oko 15.000 demonstranata. Slobodna Dalmacija
  • Splitu pripada čast da je domaćin Prve zemaljske konferencije Jedinstvenih sindikata Hrvatske. Ona je održana u Zadružnom domu u prisutnosti 180 delegata iz svih krajeva Hrvatske. Konferenciju su pozdravili predstavnici mnogih organizacija Hrvatske, GŠH i Štaba mornarice. Referate su podnijeli Marko Belinić i Ivo Senjanović. Konferencija je izabrala Zemaljski odbor Jedinstvenih sindikata Jugoslavije za Hrvatsku od 22 člana, među kojima su sedmorica bila iz Dalmacije (Josip Poduje, Ivo Senjanović, dr. Jerko Radmilović, Faust Ljuba, Ante Donatov, Ante Alujević i Marijan Radić). Gizdić, 1944/1945., 821.

12./13. travnja

  • Nabavljačka zadruga državnih namještenika daje po obitelji jednu kutiju laštila za cipele, jednu bocu marmelade obitelji s tri člana, a obiteljima s više članova daje dvije kutije marmelade, 30 dkg kukuruznog brašna, 25 dkg suhog krompira, 40 dkg juhe u prahu, 35 dkg graška ili graha, pet dkg konšerve od rajčica, te jednu kutiju kondenziranog mlijeka. Kisić

14. travnja

  • U Splitu je na izvanrednom zasjedanju ZAVNOH-a, osnovana je vlada Federalne Hrvatske. Kronologija
Predsjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor s organizatorom ustanka u Dalmaciji Vickom Krstulovićem na Narodnom trgu u Splitu 14. travnja 1945.

Cvijeće za pjesnika i prvoborca. Predsjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor s organizatorom ustanka u Dalmaciji Vickom Krstulovićem na Narodnom trgu u Splitu 14. travnja 1945.

U prvom redu: predsjednik dr. Vladimir Bakarić (u sredini) i potpredsjednici Franjo Gaži i dr. Ra de Pribičević. Iza njih su ministri: S.Č.Opačić, A. Berus, D. Brkić J. Draušnik, D. Čalić, V. Krstulović, A. Vrkljan , dr. A. Koharović, dr. U. Stanger i dr. M. Iveković

Vlada pred Vijećnicom nakon zakletve. U prvom redu: predsjednik dr. Vladimir Bakarić (u sredini) i potpredsjednici Franjo Gaži i dr. Ra de Pribičević. Iza njih su ministri: S.Č.Opačić, A. Berus, D. Brkić J. Draušnik, D. Čalić, V. Krstulović, A. Vrkljan , dr. A. Koharović, dr. U. Stanger i dr. M. Iveković

Povijesna Vijećnica grada Splita u kojoj je održana sjednica Predsjedništva ZAVNOH-a

Vijećnica. Povijesna Vijećnica grada Splita u kojoj je održana sjednica Predsjedništva ZAVNOH-a

Predsjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor i predsjednik hrvatske narodne vlade Vladimir Bakarić s narodom

Sa Splićanima. Predsjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor i predsjednik hrvatske narodne vlade Vladimir Bakarić s narodom

Svečana iluminacija splitske obale u čast izbora i proglašenja Narodne vlade Hrvatske

Svjetla grada. Svečana iluminacija splitske obale u čast izbora i proglašenja Narodne vlade Hrvatske

17. travnja

  • Brigu o obnovi kulturno-prosvjetnog života u gradu preuzeo je Prosvjetni odjel. Odmah nakon oslobođenja započele su pripreme za otvaranje škola pa su izvršeni popravci zgrada koje su bile prilično oštećene. U mnogim školama bile su smještene izbjeglice i vojska.

U djelokrug rada Prosvjetnog odjela spadaju sve osnovne i srednje škole, zabavište, Gradska biblioteka, Etnografski muzej, Prirodoslovni muzej, Zoološki vrt i Akvarij na Marjanu. Odjel vodi i Pučko sveučilište, u kojem je do 17. travnja 1945. održano 12 popularnih predavanja, te kino Eden, u kojem je od 20. siječnja 1945. do 17. travnja 1945. prikazano 57 filmova za ukupno 266.210 posjetilaca, i priređeno 106 besplatnih predstava (za vojsku, zbjeg, sirotište itd). Tudor, Zbornik br. 5, 1000.

  • Vratilo se 1200 izbjeglica iz El Shatta…
  • Hajduk s Malte putuje u Egipat, a na Malti je odigrao još dvije utakmice koje je dobio istim rezultatom od 2:1.Slobodna Dalmacija

18. travnja

  • Na sjednici Gradskog NOO-a raspravljalo se o raspodjeli hrane koja je pristigla u Split kao rezultat sporazuma između Jugoslavije i Saveznika (UNRRA), te je odlučeno da se po osobi podijele sljedeće namirnice:

2,15 kg bijelog brašna, 1,5 kg pšenice, 0,35 kg mesa, 0,15 kg masti i 0,25 kg šećera. tj. ukupno po 4,40 kg hrane po osobi uz cijenu od 1826 kuna. Hrana će se dijeliti od 21. travnja. Od plaćanja hrane bit će oslobođeni penzioneri i oni najsiromašniji.

Također je odlučeno da se hrana ne dijeli onim najimućnijima, osim šećera, a spisak istih će se sastaviti u rajonskim NOO-ima uz pomoć svih građana, ali ta lista najimućnijih vrijedi samo mjesec dana … Izvod iz zapisnika GNOO-a, HR-DAST br. 35, knjiga 1.

  • Dana 18. travnja ukrcano je u Dubrovniku, Slanom i Šipanu ukupno 1800 boraca i 200 konja u konvoju od četiri parobroda, koji su navečer stigli u Split. Tako su borci 4. splitske brigade, nakon 574 dana teških borbi i pokreta, prvi i jedini put u toku rata došli u svoj grad. Doček je bio veličanstven, formirao se špalir građana Splita od Gata proleterskih brigada do škole Manuš, gdje je brigada prenoćila. Sutradan (19. travnja) brigada je nastavila put prema Karlobagu. Šalov, 578.
  • Od 18. ožujka do 18. travnja izvučeno je na navoz i poslije popravka porinuto u more 13 motornih jedrenjaka, jedan motorni čamac, jedan naoružani brod, dva patrolna čamca, dvije desantne splavi i jedan parobrod. Pribilović, Zbornik br. 5, 578.

19. travnja

  • Odlukom ZAVNOH-a donesen je novi zaključak u vezi raspodjele hrane. Odlučeno je da se daje hrana svima, tj. cijelom pučanstvu. Također je donesena odluka da se pojača dnevni obrok za svakog građanina od 30 na 60 dkg, namještenicima od 80 na 110 dkg, a težim fizičkim radnicima od 110 na 150 dkg dnevno. Izvod iz zapisnika GNOO-a, HR-DAST br. 35, knjiga 1.

21. travnja

  • Uhapšeni su jedna djevojčica i mladić, koji su imali priličan broj letaka protiv partizana, zagovarajući ustaše i NDH. Priča se da su kod OZN-a izjavili da su im letke dali franjevci na Dobrome.
  • Pušten je iz zatvora kanonik Ante Pilepić (vidi 23. ožujka o.g.).
  • Od danas se dijeli po osobi količina hrane naznačena u informaciji 18. travnja. Penzionerima i od JNOF-a priznatim siromašnim obiteljima daje se uz bon besplatno hrana. Isključene su one osobe koje dobivaju obroke od građanskih, vojnih i socijalnih ustanova, koje se hrane u menzama i u Pučkoj kuhinji. Isključene su i obitelji za koje se na javnim konferencijama rejonskih NOO-a zaključilo da su već dobro opskrbljene i da im nisu nužni »deki«. Kisić
  • Osnovano je Kazalište narodnog oslobođenja Hrvatske. Slobodna Dalmacija

22. travnja

  • »Sedmica čistoće« … Danas se grad čisti. Već u rano jutro starija djeca i mladost, a kasnije i ostalo građanstvo, dalo se na čišćenje ulica, dvorišta itd. Ovaj se udarnički rad prekinuo popodne zbog nevremena – jake kiše i vjetra.
  • U 19 sati otvorena je kratkovalna radiostanica u Splitu uz govor upravnika Nikole Rubčića. Nijemcima je VIII. korpus zaplijenio davač i druge uređaje jedne emisijske stanice i darovao Splitu … Svakog dana će se emitirati tri emisije. Kisić
  • Četvrta splitska brigada je desantnim brodovima s Raba prebačena na otok Cres gdje je dobila naređenje da preko Istre izvrši prodor prema Trstu. Na Cresu je komandu brigade preuzeo Bruno Vuletić od majora Ivana Gaće. Vuletić je bio šesti i posljednji ratni komandant brigade. Šalov, 323.
  • U zgradi Gradskog kazališta održan je koncert članova Slovenskog narodnog gledališta, sopranistice Zdenke Torčevjeve i pijanista Ćirila Cvetka. Slobodna Dalmacija

23. travnja

  • Poslije podne, u dvorani Omladinskog doma, započelo je IV. zasjedanje Oblasne skupštine Dalmacije, koju je otvorio predsjednik Oblasnog NOO-a Vice Buljan, a prisustvuju i ministri Vicko Krstulović, Ante Vrkljan i Anka Berus … Kisić

25. travnja

  • VLADA FEDERATIVNE JUGOSLAVIJE PODUZELA JE MJERE ZA SREĐIVANJE FINANCIJA – Jedan od (nedavno objavljenih) zakona određuje povlačenje iz opticaja okupacijskih novčanica i njihovu zamjenu novom narodnom valutom – dinarom. (Za 100 kuna predviđeno je da se zamjenom dobiju 2,5 dinara).
  • Danas je u 20 sati održana u Kazalištu komemoracija pok. Rooseveltu, predsjedniku SAD … Intendant Tijardović govorio je o životu, kao i o zaslugama pokojnika u ovome ratu … Kisić

26. travnja

  • Noću, 26. travnja, 1200 boraca Prvog ešalona 4. splitske brigade prebačeno je preko mostobrana kod Brseča, a pozadinski dijelovi Brigade iskrcani su u luci Plomin. Time je otpočelo oslobađanje Istre u suradnji s ostalim brigadama 9. divizije. Tim desantom na istočnu obalu Istre počelo je oslobađanje Labinštine. Šalov, 330.

28. travnja

  • Daje se po osobi 10,30 kg bijelog brašna. Penzionerima i siromašnima brašno se dijeli besplatno, uz potvrdu Socijalnog odjela, odnosnog rejonskog NOO-a. Isključeni su od primanja oni koji dobivaju hranu od vojnih građanskih i socijalnih vlasti, kao i oni koji se hrane u menzama i Pučkoj kuhinji. Onima koji su bili isključeni pri zadnjoj podjeli »deka« daje se po 4,50 kg bijelog brašna. Kisić

30. travnja

  • U 19.45 uputila se simbolična štafeta s bakljom zapaljenom na brodogradilišnoj vatri. Ova se baklja trkom pronijela s Brodogradilišta kroz grad do vrha Marjana, a u trci su sudjelovali radnici, članovi mjesnih organizacija, vojska i mornarica. Kad je štafeta stigla na Marjan, zapalila je prvu baklju, a zatim su se na Obali s desne i lijeve strane zapalile električne žarulje, dok je po rubovima gorjela vatra, kao i na krovovima nekih zgrada. Od crvenih žarulja na česmi na Obali, na hotelu Ambasador, na zgradi bivšeg Financijskog ravnateljstva, na Bačvicama na bivšem hotelu Park, blista se: »Živio Prvi maj« … Palile su se rakete. Sa Sustjepana je svijetlio reflektor. Jedna od iluminacija kakve je Split rijetko doživio. Obala je prepuna svijeta, kao i Narodni trg, sve do kasne noći. Na Obali je vojnička glazba održala promenadni koncert, a na više mjesta mladost je plesala kolo … Kisić
  • Vratila se druga grupa od 1600 izbjeglica iz El Shatta. S ovom grupom došlo je i Pionirsko kazalište koje ima 60-ero djece u dobi od devet do 14 godina starosti, a koje vodi N. Martinis. Slobodna Dalmacija

CENTRALNO HRVATSKO KAZALIŠTE U SPLITU

Kazalište narodnog oslobođenja Dalmacije u punom je zamahu djelovanja. U Šibeniku se nalazi centralna kazališna družina pri ZAVNOH-u koja mijenja ime u Kazalište narodnog oslobođenja Hrvatske i prelazi u Split. Ivo Marjanović: Spomen-knjiga »HNK Split 1893 – 1993«, 1993.

KNJIGE ZA ISTRU

Prosvjetni odjel je bio inicijator nekoliko korisnih akcija, kao što je npr. skupljanje knjiga za Zadar i Istru. Tudor, Zbornik br. 5, 1001.

6. TRAVNJA: TROGODIŠNJICA GRADSKOG NOO-a SPLITA

U Splitu je formiran gradski NOO 6. travnja 1942. Njegovo je osnivanje rezultat svijesti radnika, težaka, namještenika, doktora, inženjera, obrtnika i drugih, koji su bili organizirani u grupama, pododborima i akcionim odborima, da je za još uspješniju i nemilosrdniju borbu protiv talijanskog fašizma potreban jedan centralni organ u gradu. U danima formiranja gradskog NOO-a, talijanski fašisti i domaći izrodi bjesomučno su jurišali da bi skršili otpor borbenoga Splita … Međutim, u tome fašisti ne uspijevaju, jer se narod okuplja oko svoga Odbora, koji je izrastao iz njegove sredine. U to se vrijeme svakoga dana održava u gradu po sto sastanaka na kojima sudjeluje oko 400 rodoljuba. Iz grada odlaze prvi borci za slobodu, bivaju uhvaćeni, mučeni, strijeljani, ali naš Odbor, kao odgovor, povećava svoju aktivnost i organizira prebacivanje novih boraca osvetnika. Stotine građana bačeno je u tamnice, gdje su bili podvrgnuti barbarskome srednjovjekovnom mučenju, dok su drugi odvedeni u internaciju i koncentracione logore, a mnogi su strijeljani. Narod se ne da pokolebati, on se još čvršće zbija u jedinstvene redove pod rukovodstvom svog Odbora. Na poziv Odbora građani Splita bojkotiraju sve fašističke priredbe, a naročito parade, i ne izlaze u te dane na ulice. U to vrijeme talijanske okupacije nije se vodila samo borba protiv okupatora. Trebalo se istom takvom žestinom boriti i protiv domaćih izdajica, pomagača fašizma. Uz pomoć talijanskih fašista četnici osnivaju svoju centralu za Dalmaciju s Birčaninom, Urukalom i Alfirevićem na čelu. To je bila ona centrala koja je izvršila bezbrojna zvjerstva, klanja i paleže u Gatima i ostalim selima i koja je radila sve moguće da se razbije jedinstvo Srba i Hrvata u Dalmaciji, pa i u našem gradu. Mačekova je klika u to doba pokušala stvoriti u Splitu bazu za vezu između NDH i talijanskog fašizma u Dalmaciji, ali u tome nije uspjela, jer su pristaše HSS-a, uviđajući izdaju Mačeka i njegove klike i pravilnost NOP-a, svakim danom sve više prilazili JNOF-u … Kada je Odbor dao direktivu za dobrovoljnu mobilizaciju, sve sposobno za oružje napušta grad i s oružjem otetim od Talijana popunja redove Narodnooslobodilačke vojske. Iz grada se iznosi sav materijal, da ne bi pao u ruke Nijemaca. U tome radu sudjeluju svi mladi i stari, muško i žensko … Narodnooslobodilačka vojska napušta grad. Dolaze Švabe i ustaše … Brzo se uspostavlja organizacija, ondje gdje ne postoji, i već na prvim sastancima sudjeluje oko 1000 aktivista. Glas Splita počinje ponovno izlaziti u 500 primjeraka. Letci i brošure unose se u grad, umnažaju i rasturaju … U to vrijeme ustaše i Nijemci pojačavaju teror. U gradu se podižu vješala, na kojima je pogubljeno pet rodoljuba. Ustaška policija blokira kvartove, vrši premetačine i hapšenja, ali ne uspijeva pronaći materijal ni tragove organizacije … Kada nisu uspjeli otkriti organizaciju, pokušali su je Nijemci i ustaše uništiti provođenjem mobilizacije za Istočni front. Međutim je i taj njihov pokušaj propao. Naprotiv, pozivu Gradskoga NOO-a Splićani se odazivaju, i za vrijeme od samo četiri i po mjeseca otišlo je preko 1500 rodoljuba u Narodnooslobodilačku vojsku, dok je od dana okupacije u NOV stupilo 10.000 ljudi iz Splita. Za vrijeme okupacije Odbor je stalno organizirao skupljanje novčanih prinosa za pomoć obiteljima boraca NOV-a. Od listopada 1943. do listopada 1944. skupljeno je 81,219.600 kuna. Svakoga se mjeseca dijelilo oko 5,500.000 kuna na 1815 obitelji s po pet članova. Pod rukovodstvom gradskoga NOO-a provodilo se i upisivanje Zajma narodnoga oslobođenja, pa je i na tome području postignut ogroman uspjeh, jer je upisano 45,031.000 kuna. Nadalje je Odbor organizirao obrađivanje zemljišta obitelji boraca, skupljanje materijala za NOV itd. Na koncu moramo naglasiti da se u našem gradu, 1944. g, pod rukovodstvom Odbora, dnevno održavalo preko 350 sastanaka, kojima je prisustvovalo oko 1400 rodoljuba. Ukupno je bilo obuhvaćeno i organizirano više od 15.000 ljudi u našem gradu…

Dinko Bilač, Slobodna Dalmacija

14. TRAVNJA: U SPLITU FORMIRANA PRVA NARODNA VLADA FEDERALNE HRVATSKE

Već ujutro počeo se grad kititi hrvatskim zastavama s petokrakom zvijezdom. Na Narodnom trgu postavljen je visoki stup sa zastavom … Oko 14 sati djeca su napravila špalir od Obale do općinske zgrade na Trgu, a imala su u rukama cvijeće. Narod, koji je na Trgu čekao dolazak članova ZAVNOH-a, dao se u pjevanje patriotskih pjesama i klicanje … Posebnim parobrodom iz Šibenika došlo je prilično svijeta uz članove ZAVNOH-a. U 15 sati počeli su dolaziti vijećnici i uzvanici. Masa je frenetično klicala Vladimiru Nazoru i obasipala cvijećem njega i drugove mu. On je rekao:

»Suđeno je da ta naša nova vlada nastane usred proljeća, između Uskrsa i Đurđevdana, u drevnom i starom gradu Splitu. Jest, u Dalmaciji, koja je kolijevka hrvatske državne ideje i hrvatske kulture, i u kojoj se najviše osjećalo da su Srbi i Hrvati braća, kojima je koracati skupa, u sreći i nesreći. Jest, u gradu Splitu, što je u drevno vrijeme osjetio, a i vidio hrvatske kraljeve, koji su se u obližnjem Solinu krunili (…) u gradu Splitu, koji se uvijek opirao okupatorima i pokazao smjelost i odvažnost u najtežim časovima našeg narodnog ustanka.

Mi smo ovlašteni raditi to što radimo, jer smo pravi zastupnici čitavog našeg naroda. Glasovi su birački za nas kaplje, one milijarde kaplja krvi koje su iz žila naših momaka pale na bojnim poljima … Glasovi su dani kapljama znoja staraca i male djece koja su morala obraditi tvrdu zemlju, jer inače bi naša polja ostala neobrađena. Glasovi su birački za nas bezbroj suza što ih naše majke i sestre proliše nad sinovima i nad braćom palim u ovom narodnom ustanku. To je ono što nas ovlašćuje; tim »kuglicama« mi smo izvršili plebiscit, kakva ni jedna stranka dosad nije dobila … Eto, vrata i prizemni prozori su sada ovdje širom otvoreni, a Trg je pun naroda koji nas vidi i čuje. Uz njegovo odobravanje otvoreno radimo. Mi ćemo ovdje izabrati narodnu vladu, i ta vlada vrijedi. Nema ni jedne vlade koja bi tako iskreno i tako čvrsto bila izabrana kao vlada što ćemo je sada sastaviti«.

Predstavnik Dalmacije, drug Vicko Krstulović, je u svom govoru rekao i sljedeće: »Na današnji dan ja bih želio reći nekoliko riječi kao sin grada Splita (…) Predgovornici su izrazili priznanje doprinosu u toku ove NOB, doprinosu koji je dao Split i čitava Dalmacija, koja je visoko nosila zastavu bratstva i jedinstva, zastavu oružane borbe (…) Ona je (tj. Dalmacija) dala svoj doprinos na izgrađivanju naše slavne Narodne armije, ona je dala veliki doprinos na izgrađivanju naše ratne Titove mornarice, ona je dala svoj doprinos na izgradnji naše narodne vlasti (…) Naročito je zadovoljstvo, naročito je priznanje i samom Splitu i čitavoj hrvatskoj Dalmaciji i svim onim žrtvama palim u borbi, da se ovaj čin odigrava ovdje, čin koji je velik za čitavu našu domovinu«.

Netom je pročitana lista Narodne vlade Hrvatske, u dvorani ponovo odjekne klicanje, kao i na Narodnom trgu i Obali. Glazba je odsvirala hrvatsku himnu, a onda himnu Hej Slaveni. Obje su himne saslušane u stavu mirno, a zatim je počelo urnebesno pljeskanje i klicanje Narodnoj vladi, njezinim članovima itd. Zazvoniše zvona svih splitskih crkava, a cijela Obala zasja u plamenu buktinja i raketa, te za ovu zgodu električnom rasvjetom, dok je na Marjanu blještalo velikim slovima od električnih žarulja: Tito. Topovi su pucali i osu se i mitraljeska paljba…

U dvorani zatraži riječ šibenski biskup dr. Jerolim Mileta, i on izreče sljedeće: »U svim znamenitim narodnim zgodama predstavnici katoličke crkve su se nalazili uz svoj mili narod: zato i danas u ovom gradu Splitu, na historičnom i svečanom imenovanju prve Vlade Federalne Hrvatske u Federativnoj Jugoslaviji, mi biskupi svih naših primorskih biskupija sa svojim svećenstvom, čestitamo svako dobro prvoj Vladi Federalne Hrvatske sa željom da njezin rad bude vazda za dobro našeg milog naroda. Čestitajući Vladi, izražavamo našu zahvalnost i svim našim hrabrim borcima Narodnooslobodilačke vojske sa svojim proslavljenim vođom, narodnim herojem, maršalom Josipom Brozom Titom, a osobito onima koji požrtvovno položiše svoje živote za domovinu. Molimo svemogućega Boga da ova narodna proslava bude sjeme duhovnog i materijalnog preporoda čitavog našeg hrvatskog naroda i pomirenje te zalog sloge i bratstva Hrvata i Srba i svih naroda Federativne Jugoslavije. Bila sretna i od Boga blagoslovljena Federalna Hrvatska!«.

Za njim je govorio zamjenik pravoslavnog dalmatinskog episkopa prota Milan Macura. Između ostalog, kazao je: »Istina je gorka i teška, ali mora da se kaže s bolom, da su mnogi sveštenici iznevjerili svoj narod. Odalečili mu se, otuđili su se, služili su narodnim neprijateljima. To je jedna od najcrnjih stranica u našoj narodnoj historiji. Ali danas nam je svanulo sunce slobode, za kojim smo toliko uzdisali. Mi smo uskrsli iz ropstva u jednom velikom svjetlu i radosti. Danas je proglašenje prve prave Narodne vlade Hrvatske. Mi sveštenici ne smijemo ostati skršenih ruku, mi moramo raditi na obnovi naše zemlje, mi moramo stvoriti novi život. Evo nas u zajedničkoj kući, bratski zagrljeni Srbi i Hrvati dijelit će sudbinu, i gorko i slatko i bit će zajedno«.

Time je završeno zasjedanje.

Jakim aplauzom i poklicima dočekani su od naroda pri izlazu iz zgrade Predsjedništvo ZAVNOH-a, članovi Vlade, i bili obasipani cvijećem, a Nazoru, Bakariću i Vicku Krstuloviću dani su buketi cvijeća.

Do kasno u noć orile su se pucnjava, pjesma, poklici i na nekoliko mjesta kola omladine.

Kisić i Sirotković, Zbornik br. 5, 1007-1017. i Vladimir Nazor , Partizanska proza, Split, 1976., str. 342., 343.

BROJ PALIH BORACA U NOR-u I ŽRTAVA FAŠISTIČKOG TERORA
PO MJESTIMA BIVŠE OPĆINE SPLIT (bez Splita)

Broj žrtava Broj žrtava
palih faš. palih faš.
MJESTO: boraca terora Ukupno MJESTO: boraca terora Ukupno

Bogdanović 13 6 19 Lećevica 8 – 8

Bračevići 35 13 48 Liska 2 1 3

Bročanac 34 20 54 Maslenica 11 3 14

Brštanovo 37 3 40 Milešina 28 7 35

Crivac 7 7 14 Mravince 61 58 119

Divojevići 8 3 11 Neorić 28 6 34

Donje Ogorje 25 1 26 Nisko 17 1 18

Donje Postinje 30 3 33 Podstrana 73 46 119

Donje Selo 35 2 37 Prgomet 8 2 10

Donje Sitno 25 11 36 Pribude 22 15 37

Donji Muć 60 19 79 Primorski Dolac 28 5 33

Dugobabe 6 1 7 Prugovo 22 11 33

Dugopolje 76 132 208 Radošić 39 29 68

Gizdavac 3 3 6 Radunić 21 1 5

Gornje Ogorje 64 1 65 Ramljane 4 1 5

Gornje Postinje 14 7 21 Sitno 11 2 13

Gornje Selo 23 – 23 Slatine 20 10 30

Gornje Sitno 16 17 33 Solin 216 53 269

Gornji Muć 25 7 32 Srednje Selo 6 2 8

Grohote 48 31 79 Srinjine 26 60 86

Kamen 3 – 3 Stobreč 11 6 17

Kaštel Gomilica 4 – 4 Stomorska 13 – 13

Kaštel Kambelovac 73 11 84 Sutina 6 6 12

Kaštel Lukšić 63 – 63 Trolokve 12 6 18

Kaštel Novi 49 9 58 Uble 18 – 18

Kaštel Stari 41 4 45 Vranjic 56 – 56

Kaštel Sućurac 87 108 195 Vučevica 29 7 36

Kaštel Štafilić 47 8 55 Zelovo Sut 7 1 8

Kladnjice 19 8 27 Žrnovnica 135 23 158

Klis 143 42 185

Konjsko 22 34 56 UKUPNO 2136 930 3066

Koprivno 3 19 22

Korušci 7 – 7

Kotlenice 21 29 50

Kučine 25 8 33

Labin 7 1 8

Dokumentacija spomen-groblja na Lovrincu

TROGODIŠNJICA MUČENIČKE SMRTI PROFESORA ĆIRE GAMULINA

U fašističkoj Questuri policijski su razbojnici tražili od prof. Ćire Gamulina da se odrekne svoga naroda. On je ostao čvrst i dosljedan. To mu je donijelo strahovito mučenje, kojemu je njegovo krhko tijelo podleglo. Fašistički razbojnici umorili su ovoga rodoljuba-nastavnika na najzvjerskiji način i njegovo mrtvo tijelo bacili u nužnik, da bi mogli izmisliti priču o srčanoj kapi. Iskazi liječnika vještaka su međutim utvrdili da je prof. Ćiro Gamulin podlegao batinama prilikom ispitivanja u Ouesturi. Zloglasni preside Luginbuhl zabranio je nastavnicima i djeci da isprate umorenog rodoljuba-profesora do groba. Da opravda tu svoju zabranu, on je javno izjavio da je pokojni Ćiro Gamulin »svojom rušilačkom privatničkom djelatnošću prouzrokovao propast mnogih učenika«…

Sutra se prenašaju u Jelsu posmrtni ostaci prof. Ćire Gamulina da budu sahranjeni u obiteljskoj grobnici. U 11 sati nastavnici i delegacija učenika otiđoše na Sustjepansko groblje, gdje položiše lovorov vijenac na tek ekshumirani lijes. Pred lijesom, u prisutnosti udovice i sinčića, s nekoliko riječi oprostio se u svoje i u ime svojih kolega prof. Ježina, a zatim je recitirana pjesma Jednoj žrtvi, koju je spjevao Rikard-Katalinić, Jeretov, onog dana kad je čuo o smrti prof. Gamulina. Đački je zbor na kraju otpjevao dvije tužaljke.

U 17 sati u Kazalištu je održana svečana komemoracija kojoj su prisustvovali, uz porodicu pok. prof. Gamulina, učenici svih srednjih i stručnih škola sa svojim nastavnicima, predstavnici svih prosvjetnih vlasti, te JNOF-a, USAOH-a i Predsjedništva Gradskog NOO-a. Nakon što je kazališni zbor otpjevao posmrtni marš, održao je govor pročelnik Prosvjetnog odjela gradskog NOO-a profesor Batistić, a zatim su učenici otpjevali tužaljku Proljeće se budi. U ime učenika i nastavnika II. muške realne gimnazije održao je govor profesor Stjepan Mimica, a u ime omladinaca član Oblasnog USAOH-a Zlatko Sinobad. Karmen Šarić deklamirala je pjesmu Šime Vučetića Gdje leže oni … Komemoracija je završena Ocvikovom pjesmom Blago tebi, koju je otpjevao učenički zbor.

Ujutro, 18. travnja, nakon staroslavenske mrtvačke mise održane u Sustjepanskoj kapelici, krenuo je sprovod s lijesom prof. Ćire Gamulina prema motornoj lađi u luci, koja će lijes prenijeti u Jelsu. Duga povorka učenika svih srednjih i stručnih škola s nastavnicima, predstavnicima školskih vlasti i brojnoga građanstva, oprostili su se od pokojnika; u ime JNOF-a oprostio se Ivo Tijardović, a u ime prijatelja dr. Ilija Despot.

Slobodna Dalmacija i Kisić

JASENOVAC: SMRT NA PRAGU SLOBODE

Bako je bio jedan od organizatora ustanka logoraša u Jasenovcu

Ante Bakotić – Bako. Bako je bio jedan od organizatora ustanka logoraša u Jasenovcu

Ante Bakotić Bako, Sinjanin, jedan od organizatora ustanka u logoru Jasenovac, poginuo je u jurišu na vratima logora 22. travnja 1945. godine.

U proljeće 1942. godine Ante Bakotić Bako zarobljen je na području donjeg toka Neretve. Slijedila su mučenja, saslušavanja, torture … Ustaše Antu interniraju u koncentracioni logor Jasenovac. U logoru nije klonuo duhom. I pored grozne torture, zvjerskog ubijanja, klanja drugova, žena i djece, krvave Save i stratišta, Ante, sa svega 24 godine života, organizirano radi i djeluje među grupom logoraša. Organizira partijsku organizaciju, ilegalno radi s članovima Partije i SKOJ-a, podiže drugove na organizirani proboj iz logora.

Uoči samog proboja, u Zagrebu su Nijemci s ustašama održali sastanak u travnju 1945., i tada su se dogovorili da unište sve »tragove«, da pobiju sve živo u Jasenovcu kako bi nestali posljednji svjedoci neljudskih zlostavljanja zatočenika. S tog sastanka u Jasenovac se vratio ustaša Ljubo Miloš i naredio totalnu likvidaciju logoraša. Njegov povratak stajao je života, samo u jednoj noći, oko 3000 žena i djece.

Ante je slutio kakve namjere imaju ustaše. Prema iskazima preživjelih logoraša, Bakotić je bio idejni pokretač ustanka u logoru. Na dogovoru Logorskog komiteta za pripremu i rukovođenje ustankom, zajedno odlučuju da se krene u proboj po svaku cijenu. I 22. travnja 1945. g. krenuo je Ante s drugovima u odlučni proboj. Goloruka masa od 1100 zatočenika krenula je u neravnopravan boj, zasipana rafalnim mecima, dok je tražila izlaze u posljednjoj šansi života. Ante je jurišao, pomagao drugovima, ali rafal mitraljeza prekinuo je sva nadanja i nit života … Slobodu su uspjela izvojevati samo 54 logoraša. Oni su ostali živi, živi su svjedoci strahota nastalih u bezumlju fašizma.

Među svjedocima koji su preživjeli užas Jasenovca bio je i Mile Ristić iz Miljevaca (Bosanski Aleksandrovac), koji je do posljednjeg trenutka bio s Antom. U pismu koje je nakon rata uputio bratu mu Luki, Mile piše, između ostalog i:

»Vijest o strijeljanju drugarica, među kojima su bile i dvije Sinjanke – Mira Čatipović-Obradović i Desa Babaja-Fabris – na nas je strašno djelovala, ali smo i shvatili da se i nama bliže posljednji minuti. Nije bilo izgleda za spas, ali smo odlučili da moramo nešto pokušati, jer bili smo osuđeni na smrt. Nekolicina nas, s Antom na čelu, prošli smo kapiju pošto smo prethodno svladali stražare. Tu je bila neopisiva gužva, izmiješali su se zatvorenici i ustaše. U jednom trenutku u toj gužvi netko je bio ranjen. Vidio sam da je to drug Ante. Čuo sam njegove posljednje riječi: - Drugovi ranjen sam, drugovi naprijed! Posljednje što sam vidio je njegovo, mecima izrešetano tijelo kako pada u Savu. Sam je skočio jer nije htio da iznemogao padne u neprijateljske ruke …«

M. Kocjančić, Poruka borca, 6. ožujka 1985.

SPLIĆANI – STRADALNICI U LOGORIMA
JASENOVCU I STAROJ GRADIŠKI
(spisak nije potpun)

Savezni zavod za statistiku Jugoslavije 1964. godine izvršio je popisivanje svih osoba koje su u toku rata izgubile život na strani vojske NOB-a ili kao žrtve terora okupatora i njihovih saveznika. Rezultati popisa nisu nikada objavljeni. Bošnjački institut iz Züricha i Sarajeva dolazi u posjed tog popisa, te objavljuje popis žrtava stradalih u logorima Jasenovcu i Staroj Gradiški, 1988. g. u Sarajevu, s napomenom da to nije potpuni broj stradalih osoba u tim logorima. Iz te knjige niže dajemo popis i broj osoba stradalih s područja bivše općine Split:

Od toga Narodnost stradalih
Ukupno žene djeca Hrvati Srbi Crnogorci Židovi

Split 66 31 16 24 2 1 39

Kaštela 4 4

Šolta 3 3

Ostala mjesta u općini 5 1 5 1

Rođeni izvan općine Split 8 8 2 6

UKUPNO: 86 40 16 38 3 1 45

Iz tablice se vidi da su skoro polovica stradalih žene, i to uglavnom Židovke, uz dvije Hrvatice, a jedna petina stradalih su djeca, opet židovske narodnosti, među kojima i dvoje dojenčadi mlađe od godinu dana. Broj likvidiranih logoraša iz grada Splita u pojedinim godinama iznosi:

1941. - 2, 1942. - 10, 1943. - 37, 1944. - 6, 1945. - 10 i nepoznato 1.

U toj opsežnoj knjizi imamo popis osoba stradalih u Jasenovcu i Staroj Gradiški i iz ostalih općina u srednjoj Dalmaciji, i to po općinama:

Brač 12 Omiš 3

Makarska 4 Sinj 10

Drniš 7 Trogir 2

Hvar 2 Vis 3

Imotski 12 UKUPNO: 55

OSOBE S PODRUČJA SPLITSKE OPĆINE LIKVIDIRANE U JASENOVCU I STAROJ GRADIŠKI

Napomene:

- broj u zagradama je godina rođenja, drugi broj je godina likvidacije u logoru

- J – logor Jasenovac

- SG – logor Stara Gradiška

- H – Hrvat(Hrvatica)

- Ž – Židov(Židovka)

- S – Srbin (Srpkinja)

- CG – Crnogorac (Crnogorka)

Spisak je dan abecednim redom stradalih.

Od ostalih podataka, u knjizi se još navodi mjesto rođenja i, vjerojatno, logorski broj zatvorenika. Na svakoj stranici napisano je da spisak nije potpun.

Altaras Irena, (1901.), 1943., Ž – SG

Antonini (Ante) Josip, (1902.), 1942., H – SG

Atias (Šmule) Dunja, (1928.), 1943., Ž – SG

Beara (Jovan) Ilija, (1892.), 1941., S – J

Benevoli (Vjekoslav) Ivo, (1906.), 1942., H – SG

Bier (Ella) Slavko, (1907.), 1942., Ž – J

Biliškov (Marin) Šimun, (1898.), 1945. H – J

Bronzović (Fabijan) Ivo, (1923.), 1941. H – SG

Cecić (Ante) Petar, (1907), 1945. H – J

Danon Berta, (?), 1943., Ž – SG

Diher Fani, (1890.), 1943. Ž. – SG

Doležal (Bogomir) Antun, (1908.), 1945., H – J

Druker Irma, (1880.), 1943. Ž. – SG

Fabijanić Sonja, (1926.), 1945., H – J

Finci (Šalom) Blanka, (1939.), Ž –J

Finci (Šalom) Morelo, (1935.), 1944., Ž – J

Finci Blanka, (1939.), 1943., Ž – SG

Finci Moše, (1936.), 1943., Ž – SG

Finci Tilda, (1930.), 1943., Ž – SG

Gaon Berta, (1927.), 1943., Ž – SG

Gaon Olga, (1895.), 1943., Ž – SG

Ginsberg Nina, (1940.), 1943., Ž – SG

Ginsberg Therese, (1915.), 1943., Ž. – SG

Gleicher Ettel, (1891.), 1943. Ž. – SG

Gorian (Elizabeta) Lavoslava, (1912.), 1942. H – J

Grubor (Stevo) Petar, (1930.), 1945., S – SG

Handler Klara, (1916.), 1943. Ž. – SG

Handler Maja, (1943.), 1943., Ž – SG

Jurčev (Ante) Marin, (1911.), 1944. H – J

Kapov (Jakov) Frane, (1913.), 1942., H – SG

Katan Debora, (1932.), 1943., Ž – SG

Katan Moise, (1940.), 1943., Ž – SG

Klišmanić (Ante) Ivan, (1914.), H – J

Kodruja (Petar) Miroslav, (1921.), H – J

Kolak (Jure) Mate, (1904.), 1944., H – J

Kristić (Stjepan) Krešimir, (1898.), 1945., H – J

Kučić (Krešo) Borivoje, (1912.), 1945., H – J

Leontić (Ernest) Zvonimir, (1910.), H – J

Levi (Kalmija) Isak, (1889.), 1941., Ž –J

Levi Salamon, (1900.), 1944., Ž – J

Lovental Sidonia, (1895.), 1943., Ž. – SG

Makzner Irma, (1895.), 1944., H – J

Marčetić (Ivo) Vesna, (1908.), 1945., H – J

Marišević (Ivan) Petar, (1910.), 1944. H – J

Marišević (Ivan) Petar, (1912.), 1945. H – J

Markoć (Ante) Anton, (1905.), 1942., H – J

Matenda (Jure) Duje, (1912.), 1945., H – J

Mazner Irena, (1890.), 1943., Ž –SG

Moleš (Mija) Tomo, (1909.), 1942., H – J

Montiljo Alice, (1902.), 1943., Ž – SG

Montiljo Bella, (1884.), 1943., Ž – SG

Montiljo Elda, (1894.), 1943., Ž – SG

Montiljo Ginlia, (1888.), 1943., Ž – SG

Montiljo Irma, (1905.), 1943., Ž – SG

Morpurgo Elvira, (?), 1943., Ž – SG

Morpurgo Marija, (?), 1943., Ž –SG

Morpurgo Tina, (?), 1943., Ž – SG

Mozeš (Armin) Tibor, (1914.), ? , H – J

Neuman Regina, (1891.), 1943., Ž. – SG

Papadopolo (Erminij) Vjekoslav, (1910.), 1943., H – SG

Papo (Leon) Klara, (1940.), 1942., Ž – J

Papo (Leon) Silvio, (1942.), 1943., Ž – J

Papo (Leon) Zeli, (1938.), 1942., Ž – J

Papo Berta, (?), 1943., Ž – SG

Papo Ester, (1900.), 1943., Ž – SG

Papo Klara, (1940.), 1943., Ž – SG

Papo Rašel, (1939.), 1943., Ž – SG

Papo Silvio, (1943.), 1943., Ž – SG

Rački (Srećko) Drago, (1912.), 1944., H – J

Raić Zdenka, (1890.), 1943., Ž – SG

Rajić (Viktor) Osvin, (1925.), 1943., H – J

Rilov (Ivan) Anto, (1909.), 1945., H – J

Scheffer Ettel, (1905.), 1943., Ž – SG

Schwarz Nada, (1927.), 1943., Ž – SG

Sladojević (Bogdan) Cvijeta, (1904.), 1945. H – SG

Smojver (Josip) Ivo, (1916.), 1945., H – J

Srdelić (Marijan) Ljubomir, (1908.), 1941., S – J

Srdelić (Marin) Ljubomir, (1907.), 1943., H – SG

Tolentina Viktorija, (1893.), 1943., Ž – SG

Treursić (Jakov) Josip, (1905.), 1942., H – SG

Vladušić (Petar) Mate, (1907.), 1942., H – J

Volić (Luka) Kruno, (1922.), 1944., H – J

Vujić (Dujo) Vjekoslav, (1925.), 1944., H – J

Zakošek (Ferdinand) Nedeljko, (1914.), 1945., H – J

Zakovšek (Franjo) Nedeljko, (1920.), 1944., CG – J

Živković (Duje) Davor, (1926.), 1943., H – J

Jasenovac, žrtve rata prema podacima statističkog zavoda Jugoslavije, Sarajevo, 1998., str. 913., 915.

Gornji spisak stradalih treba nadopuniti s likvidiranim osuđenicima, 1942. g., u Staroj Gradiški na smrt glađu, a kojih nema u gornjem popisu. (vidi kapsulu u lipnju 1942. pod naslovom: »Osuđeni na smrt glađu«) i to:

Aljinović Vinko

Grubić Nedjeljko, ubijen 22. VI 1941. u Vinici kod Varaždina

Mrduljaš Duško, #

Paparela Armando

Podrug Nikola

Sirišćević Ivan

Treursić Antun

te:

Ivičević Desanka, 1941., Jasenovac

Šegvić Zlata, 1942. , Stara Gradiška

Znidaršić Henrik, ?, nestao nakon saslušavanja, Jasenovac

Dakle, ukupno je likvidirano u Jasenovcu i Staroj Gradiški 97 zatvorenika s područja općine Split, što, opet, vjerojatno nije krajnji broj žrtava u tim logorima smrti sa splitskog područja.

OKOLICA SPLITA U NOB-u

Split se ne može nikako izolirano promatrati od njegove neposredne okolice. On je imao utjecaja na nju, ali i obrnuto. Mnogi građani Splita su bili u susjednim općinama i gradovima nosioci aktivnosti u NOP-u, uzajamno su se potpomagali, koordinirali akcije protiv okupatora i sl. Dolje je dan pregled učešća građana pojedinih okolnih gradova i općina u NOB-u, kao i stradanja kroz koja su prošle te sredine:

Šolta Brač Trogir

Broj stanovnika prije rata 3.495 25.000

Boraca u NOV-u 848 2.015 5.100

U zatvorima i logorima 78 1.050 1.950

U zbjegu 939 3.385 3.000*

Prognanih 1.825 ?

Palih boraca 140 492 1.200

Žrtava fašističkog terora 47 275 348

(Ukupno poginulih u NOB-u 187 767 1.548)

Napomena: Sve iskazane brojke ne treba zbrajati i onda upoređivati s brojem stanovnika jer su mnoge osobe mogle biti u zatvorima, zbjegu, prognane i nakon svega u jedincama NOV-a. Priređivač ovog dijela Kronike gornje, nepotpune, podatke našao je u brojnim izvorima i posebno ih ovdje ne iskazuje.

* odnosi se na broj stanovnika u zbjegu i progonstvu

POVODOM STRIJELJANJA PAOLA ZERBINA, FAŠISTIČKOG PREFEKTA SPLITA I VELIKOG ZLOTVORA NAŠEG NARODA

Talijanski radio objavio je vijest da je u noći od 28. na 29. travnja strijeljano više fašističkih »hijerarha«, koje su zarobili talijanski partizani. Osim Mussolinija strijeljan je i izvjestan broj njegovih pomagača, među kojima i Paolo Zerbino, fašistički prefekt Splita, veliki zlotvor našeg naroda.

U siječnju 1942. g., nakon atentata na Antonija Hoffmanna, u zgradi prefekture Zerbino je okupio sve činovnike i odvojio ih u dvije grupe, grupu talijanskih činovnika i onu hrvatsko-splitskih, koji su radili u prefekturi. Obraćajući se ovoj drugoj grupi, kazao je:

»Dokle vi mislite da će fašistička Italija sve ovo trpjeti? Zar ne znate da smo toliko jaki da vas možemo sve zdrobiti jednim zamahom? Ovo je talijanska zemlja i talijanska će ostati. Ako niste time zadovoljni - odlazite! Nama nije teško obračunati s vama. Nemamo nikakve samilosti i nećemo je imati. Ako bude potrebno, sastavit ćemo i nekoliko kompozicija vlakova i sve vas iseliti. A ako se ukaže i za to potreba, sve ćemo vas smrviti u prah i pepeo. Bit će ono što mi hoćemo. Vidite, mi govorimo otvoreno. Mi nismo Slaveni koji ubijaju iza leđa. Mi ubijamo otvoreno u prsa. I za današnje ubojstvo Hoffmanna dao sam nalog (pogledao je na ručni sat) – evo, sada je 13 sati i iz tamnice su izvedena tri prva po redu zatvorenika i njih vode na strijeljanje. To je odmazda i tako ćemo unaprijed postupati. Ubuduće zabranjujem svako zadržavanje i kretanje po hodnicima, nužnicima, stepenicama i upotrebu liftova za vas. Ovo se ne odnosi na talijanske činovnike. Znajte da ćemo vam čekićem razbiti, a srpom odsjeći glavu. Ako se još nešto dogodi, taoce ćemo uzeti između vas…«

Danas, kada mrtvo tijelo najvećeg zlotvora ovog kraja bacaju u zemlju, on ne nosi sa sobom opljačkane sagove, pokućstvo i novce, već ga prate uzdasi i kletve udovica i siročadi čiji su hranitelji strijeljani, prati ga kletva stanovništva Splita i Dalmacije, prate ga slike spaljenih i uništenih domova i čitavih naselja, koje je Zerbino sa svojim političkim i vojnim suradnicima popalio i porušio …

Slobodna Dalmacija, 3. svibnja 1945.

BRIGA O ZDRAVLJU I SOCIJALNIM PITANJIMA

Zdravstvena služba u Splitu odvijala se u veoma teškim prilikama, jer su Nijemci prilikom povlačenja gotovo sve opljačkali. Usprkos tome zdravstvena zaštita stanovništva je na vrijeme i u potpunosti provedena. Zdravstvenu službu u Splitu činile su civilna bolnica, zdravstvene stanice za plućne bolesti, za majke i djecu, za školsku omladinu, za kožne i venerične bolesti, centralna zubna stanica, te pet rajonskih ambulanti u kojima se također pružao besplatan liječnički pregled i liječenje siromašnog pučanstva, na temelju propisane uputnice izdane od nadležnog rajonskog odbora.

Pod nadležnosti Socijalnog odjela spadali su: Narodna kuhinja, jedan dom staraca i dva doma za nezbrinute starice, pet dječjih domova, popravilište žena u Segetu i radiona gradskog NOO-a.

Preko Socijalnog odjela dijeljeni su najsiromašnijim stanovnicima Splita hrana, odjeća, obuća i sl., pružena privremena pomoć obiteljima boraca JA, invalidima i penzionerima, žrtvama fašističkog terora – svima kojima je ta pomoć bila potrebna. U dječjim domovima je zbrinuto 300 djece poginulih ili siromašnih roditelja, po splitskim rajonima je putem obdaništa zbrinuto 640 djece. Također je bila formirana dječja kolonija s oko 1000 djece iz Like, Banije i Korduna. U tri doma za starce sklonjeno je 98 nemoćnih staraca. Tudor, Zbornik br. 5, 1001.

Organi narodne vlasti vodili su brigu i o djeci predškolske dobi, djeci žrtava fašizma i djeci bez roditelja. Organizirana su obdaništa, jaslice i dječji domovi. Tako je, na primjer, organiziran dom za djecu od jedne do tri godine, u kojem je bilo smješteno 43 djece, zatim dom za predškolsku djecu s 214 djece, dom za školsku djecu s 580 djece, internat Partizanske gimnazije, koja se vratila iz Italije (Santa Cesarea), sa 102 učenika i osnovna škola sa 17 odjeljenja.

Te ustanove, koje su se nazivale Dječjom kolonijom, bile su smještene u tri prazne zgrade i dva stana po dvije sobe. Nalazile su se izvan grada, uza samu morsku obalu. Imale su dovoljno slobodnog prostora koji je zamjenjivao dječja igrališta. Glavnu zgradu sačinjavao je bivši hotel Šiler u kojem je bilo smješteno najviše djece. Cijela kolonija imala je svoj ekonomat, bolnicu, ambulantu, organiziranu zdravstvenu službu i dr. Koloniju su organizirali Odjel prosvjete i Odjel socijalne politike ZAVNOH-a.

Ogrizović, Zbornik br. 5, 1128.

LIJEČNICI U NARODNOOSLOBODILAČKOM RATU

Splitska podružnica Zbora liječnika Hrvatske rakon rata prikupila je podatke o dalmatinskim studentima medicine i liječnicima koji su sudjelovali u Narodnooslobodilačkom ratu i u Poruci borca objavila poimenični spisak liječnika. Na spisku se našlo 204 liječnika, od kojih je 12 poginulo u NOR-u, i to :

dr. Silvije Altaras dr. Nenad Parenta

dr. Ljubomir Buljević dr. Izidor Perera
Matić

dr. Nikola Grubišić dr. Krsto Rudan

dr. Simo Janković dr. Antonio Zuppa

dr. Branko Kurajica dr. Branko Vurdelja

dr. Marija Morović dr. Orest Žunković

Poruka borca, srpanj 1975. i svibanj 1976.

PRVA VIŠA ŠKOLA U OSLOBOĐENOJ ZEMLJI

Povjereništvo prosvjete Predsjedništva ZAVNOH-a donijelo je odluku 29. ožujka 1945. g. o otvaranju Više pedagoške škole u Splitu u jeku borbe naših naroda za oslobođenje:

»Otvara se Viša pedagoška škola u Splitu kojoj je zadatak da odgaja nastavnike za niže razrede gimnazije i da njeguje nauku. Školovanje traje dvije godine. U školu će se primati kao slušači kandidati s položenim ispitom zrelosti bilo koje potpune srednje škole, iznimno će se primati i učenici koji su polazili sedmi ili osmi razred gimnazije prije kapitulacije Jugoslavije, a sudjelovali su najmanje dvije godine u Narodnooslobodilačkoj borbi. Viša pedagoška škola služit će se mjesnim srednjim školama kao vježbaonicama. Njoj stoje na raspolaganju za naučni rad sve mjesne biblioteke, muzeji, arhivi i ostale kulturne institucije. Nastavnike više pedagoške škole postavlja Povjereništvo prosvjete ZAVNOH-a. Rektora bira profesorski kolegij nastavnika škole za vrijeme od jedne školske godine, a potvrđuje ga Povjereništvo prosvjete ZAVNOH-a. Profesorsko vijeće čine rektor kao predsjednik i svi profesori. Profesorsko vijeće na svojim sastancima bira i predlaže Povjerenstvu prosvjete ZAVNOH-a izvanredne profesore, docente i asistente, otvaranje novih katedri, zavoda itd. Ispiti su polugodišnji (kolokviji), godišnji i diplomski.

U Višoj pedagoškoj školi u Splitu predavat će se ove grupe predmeta:

(hrvatski ili srpski jezik s književnošću i povijesti),

(ruski jezik s književnošću i hrvatski ili srpski jezik s književnošću),

(matematika – fizika),

(fizika i kemija),

(zemljopis – povijest)

(prirodopis – zemljopis),

(prirodopis – kemija) i

(crtanje s poviješću umjetnosti i matematika).

Pomoćni predmeti su: pedagogija - teorijska i praktična, psihologija, arheologija, povijest umjetnosti i ruski jezik. Pedagogiju i ruski jezik mora učiti svaki polaznik, a arheologiju i povijest umjetnosti polaznici humanističkih grupa. Diplomirani apsolventi ove škole osposobljavaju se za nastavnike nižih razreda srednjih škola. Oni mogu poslije dvije godine službovanja na srednjoj školi produžiti studije na filozofskom fakultetu. Diplomiranim polaznicima, koji su u toku školovanja pokazali naročite sposobnosti za naučni rad, može Povjereništvo prosvjete iznimno odobriti odmah produženje studija na sveučilištu«.

Prvi rektor Više pedagoške škole u Splitu bio je prof. Jakša Ravlić, a profesori: dr. Mihail Abramić, dr. Miljenko Buljan, dr. Cvito Fisković, Antun Hruš, ing. Nikola Jurišić, dr. Marijan Koletić, Miroslav Kravar, Drago Grdenić, Ante Peruzović, Pavle Rogić, dr. Ivo Supek i dr. Miroslav Zei.

Upis studenata proveden je 4. i 5. travnja, svečano otvorenje škole 11. travnja, a nastava je počela 12. travnja 1945. godine. U povodu otvaranja škole bila je organizirana svečanost kojoj su, pored povjerenika prosvjete ZAVNOH-a, prisustvovali i mjesni predstavnici kulturno-prosvjetnih institucija u Splitu. Svečanost otvaranja održana je u prostoriji nove gimnazije na Spinutu.

Poruka borca, svibanj 1985.

POSLJEDNJA SPLITSKA ŽRTVA 2. SVJETSKOG RATA

posljednja splitska žrtva 2. svjetskog rata

Ljubica Bandalović, posljednja splitska žrtva 2. svjetskog rata

U borbama za oslobođenje Istre, Trsta i Slovenskog primorja 4. splitska brigada imala je dosta gubitaka. Dana 27. travnja 1945. godine prilikom oslobađanja Sv. Nedjelje i Štrmca poginula je Splićanka Ljubica Bandalović, vjerojatno posljednja splitska žrtva 2 . Svjetskog rata.

Da bi se omogućilo spašavanje još dvojice ranjenika, vodnik Grubić Ante izvršio je sa svojim vodom protunapad na lijevom krilu. U tom protunapadu je ranjen. Ranjen je i nišandžija na mitraljezu »bren« Mate Lešina. Desetar Poljak Jozo i bolničarka Bandalović Ljubica priskočili su da ga izvuku. Štitio ih je svojim mitraljezom Talijan Gaspari Nello. U tom pokušaju poginuli su desetar Poljak i Lešina Mate, a bolničarka je bila teško ranjena. Umrla je za vrijeme prenošenja od Plomina do Brseča..

Tog jutra, 27. travnja 1945., su borci dviju četa u napadu na šesterostruko jačeg neprijatelja pokazali čuda od junaštva. Ipak su pred mnogo jačom silom morali odstupiti. Petnaestorica mrtvih sahranjena su na groblju u Nedeljšćini, među njima i Bandalović Ljubica, a rudari i seljaci Labinštine postavili su im kasnije skromnu ploču s natpisom:

»Na grobu će izniknut cvijeće

za daleko neko pokoljenje«

U listu »Glas IV splitske udarne brigade« za svibanj 1945. tiskana je crtica u kojoj je zabilježena smrt Ljubice Bandalović pod naslovom:

»Sveta Nedjelja i njih troje…

Kišno proljetno jutro.

Svi tonovi, raznih vrsta oružja, obilno su zastupljeni…

Borba je na vrhuncu. Ogorčena je. »Šarci«, »brenovi« i »brede«, teški bacači, haubice, ručne bombe – sve je u akciji. Nebo se prolama.

Mitraljezac Lešina Mate leži, a do njega njegov »bren«. Ranjen je. Duboko u borbenoj liniji. Teren je brisan.

- Moramo ga izvući – šapće Poljak Jozo, desetar, Ljubici Bandalović, bolničarki, ležeći iza zaklona i marljivo obrađujući neprijateljski bunker.

- Moramo - doda Ljubica bez premišljanja.

Kiša pada. Dva heroja jurnuše – Mate se mora izvući – teren je brisan. Vuku ga…

Vreli rafal … prokleti Švabe …tri mlada tijela trzaju se u agoniji…

Nebo plače.

Hladne kapi kiše kvase i rashlađuju užarena čela, brišući s njih posljednje kapi znoja…

Istro! Ovoliko te volimo…

Tranfić Ivan, poručnik«

Mate Šalov, str.(337) 356.

NAJPOPULARNIJA MJESTA – KINODVORANE

Značajnu funkciju u obrazovanju građana, omladine i pionira imale su kinopredstave. Ovom djelatnošću rukovodila je Kinosekcija Gradskoga prosvjetnog odjela. Pored vrlo zanimljivih ratnih sovjetskih filmova, prikazano je i deset predratnih filmova. Organizirane su i kinopredstave za radnike Brodogradilišta, školsku omladinu i pionire, predstave za borce i dr. Predstave su održavane i za Jugoslavensku mornaricu. Također su prikazivani filmovi s područja zdravstva i higijene za polaznike sanitetskog i zdravstvenog tečaja. Samo do travnja bilo je prikazano 330 kinopredstava koje je posjetilo više od 73.000 posjetilaca. Najveći uspjeh, poslije sovjetskog filma Ona brani domovinu, postigao je sovjetski film Duga, koji je bio prikazivan u dva kina i zabilježio 58 predstava, a gledalo ga je 17.450 posjetilaca.

Značajnu aktivnost je zabilježio Split i u otvaranju kulturnih i historijskih institucija. Otvorena je Umjetnička galerija. Imala je u početku 486 umjetničkih radova: 139 kiparskih, 113 slikarskih, 132 ulja na platnu, 76 akvarela i grafičkih radova i 26 radova stranih umjetnika. Također su u travnju otvoreni Arheološki i Etnografski muzej, a Prirodoslovni muzej je bio u fazi uređivanja. I ove kulturne i umjetničke ustanove postale su pristupačne javnosti i vršile su odgovarajuću obrazovnu i odgojnu ulogu.

Ogrizović, Zbornik br. 5, 1134.

Maršal Tito obilazi front u Srijemu u siječnju 1945.
Nakon teških bitaka i obostranih gubitaka Jugoslavenska armija probija srijemski front i nastavlja napredovanje prema Zagrebu

Proboj Srijemskog fronta. Maršal Tito obilazi front u Srijemu u siječnju 1945.; Nakon teških bitaka i obostranih gubitaka Jugoslavenska armija probija srijemski front i nastavlja napredovanje prema Zagrebu

Američki i sovjetski vojnici bratime se na Labi 25. travnja 1945.
Američki i sovjetski vojnici bratime se na Labi 25. travnja 1945.

Susret na Labi. Američki i sovjetski vojnici bratime se na Labi 25. travnja 1945.

U San Franciscu 25. i 26. travnja 1945. zasjeda konferencija sa zadaćom utemeljiti Organizaciju ujedinjenih naroda

Ujedinjeni narodi. U San Franciscu 25. i 26. travnja 1945. zasjeda konferencija sa zadaćom utemeljiti Organizaciju ujedinjenih naroda

Talijanski partizani hvataju preobučenog Mussolinija i njegovu ljubavnicu Claru Petacci 28. travnja 1945., čitaju im smrtnu presudu, stavljaju pred zid i strijeljaju. Njihova mrtva tijela zatim vješaju za noge na jednoj benzinskoj stanici u Milanu

Mussolini strijeljan. Talijanski partizani hvataju preobučenog Mussolinija i njegovu ljubavnicu Claru Petacci 28. travnja 1945., čitaju im smrtnu presudu, stavljaju pred zid i strijeljaju. Njihova mrtva tijela zatim vješaju za noge na jednoj benzinskoj stanici u Milanu

Prije samoubojstva, u tijeku bitke za Berlin, Hitler vrši smotru nedoraslih dječaka koje će poslati u smrt.

Hitlerov kraj. Prije samoubojstva, u tijeku bitke za Berlin, Hitler vrši smotru nedoraslih dječaka koje će poslati u smrt.

Iz Ratne Kronologije–TRAVANJ 1945.: U SPLITU FORMIRANA VLADA FEDERALNE HRVATSKE – IZNENADA UMRO AMERIČKI PREDSJEDNIK ROOSEVELT. NASLIJEDIO GA HARRY TRUMAN (22. TRAVNJA) – AMERIČKE I I SOVJETSKE TRUPE SUSRELE SE KOD TORGAUA NA LABI (25. TRAVNJA) – U SAN FRANCISCU OSNOVANI UJEDINJENI NARODI – OBJAVLJENA I POVELJA UN (25. TRAVNJA) – TALIJANSKI PARTIZANI STRIJELJAJU MUSSOLINIJA (28. TRAVNJA) – HITLER POČINIO SAMOUBOJSTVO (30. TRAVNJA) – JUGOSLAVENSKA ARMIJA NAKON TEŠKIH BITAKA I OBOSTRANIH GUBITAKA PROBIJA SRIJEMSKI FRONT I NAPREDUJE PREMA ZAGREBU (11.-14. TRAVNJA)

SVIBANJ

Svečano raspoloženje za 1. maj: uranak na Marjanu, grad u sagovima, zastavama i zelenilu – Za vrijeme narodnog zbora stigla vijest o ulasku Titove armije u Trst – Rade tri brodogradilišta i industrija cementa – Velike manifestacije povodom pada Berlina – Darivanje ranjenika – Iz Italije se vratile 1392 izbjeglice – Posljednji ratni zadatak 4. splitske brigade – Svečano za Dan svetoga Duje – Sirene parobroda, lokomotiva, crkvena zvona i pucnjava oglasile bezuvjetnu kapitulaciju Njemačke – 25.000 Splićana u povorci za Dan pobjede, narod na ulicama, grad u zastavama i zelenilu, pjevanje, grljenje, ljubljenje – Na velikom zboru na Prokurativama pročitan govor maršala Tita emitiran na radiju

Za praznik rada Prokurative su ukrašene girlandama

Prokurative. Za praznik rada Prokurative su ukrašene girlandama

1. svibnja

  • Sav grad i periferija su u zastavama, sagovima i zelenilu. Malo poslije 5 sati vojnička je glazba obišla grad i pokrajne ulice svirajući koračnice te došla do Hajdukovog igrališta, gdje se već oko 6 sati skupila masa svijeta. S Hajdukovog igrališta uz pratnju glazbe ogromna se povorka uputila na Marjan uz pjesmu i poklike, gdje će biti »uranak«. Na Marjanu se igralo kolo i nastavile pjevati partizanske pjesme, uz poklike. U 6.30 započele su u luci veslačke utakmice HVK Gusar, u kojima su prvi put u jednom četvercu nastupile žene … Kisić
  • Praznik rada Prvi maj protekao je u sveopćem dobrom raspoloženju. Kao i obično, samo jače nego ikad, uoči tog dana plamsali su kresovi, a na sam praznik održavani su svuda zborovi. U Splitu je rano ujutro počelo sakupljanje građana na Hajdukovu igralištu, odakle su u povorci krenuli na Trg Republike. Tu su pred oko 25.000 ljudi govorili tajnik Oblasnog odbora JNOF-a, član Zemaljskog odbora sindikata i delegat Glavnog odbora AFŽ-a Srbije. Za vrijeme govora stigle su vijesti o ulasku naših vojnih jedinica u Trst. Ta vijest je unijela novi val oduševljenja u već razdragane mase. Pri završetku svečanosti otvoren je novi Radnički dom na Trgu Republike. Gizdić, 1944/1945., 831.
  • Proslavu l. maja uveličalo je i zbor KUD »Jedinstvo«
    Prvomajska sletska vježba polaznika fiskulturnog kursa

    Slet. Proslavu l. maja uveličalo je i zbor KUD »Jedinstvo«; Prvomajska sletska vježba polaznika fiskulturnog kursa

  • U Splitu krajem 1944. g. rade tri brodogradilišta i to:

- Jadranska brodogradilišta s oko 800 zaposlenih,

- Brodogradilište Bulimbašić s 94 zaposlena i

- Brodogradilište Vranjic s 39 zaposlenih.

  • Od oko 800 zaposlenih radnika pred rat, u jedinicama NOV-a borilo se 426 radnika splitskog Brodogradilišta, a samo 40 radnika dočekalo je oslobođenje Splita u Brodogradilištu. U toku NOR-a poginuo je 231 radnik Brodogradilišta, a osmero je stradalo kao žrtve fašističkog terora. Monografija Brodosplit
  • U Borbi broj 111, od 8. svibnja 1945., javljeno je da su radnici industrije cementa uspjeli uoči Prvog maja pustiti u pogon prvi mlin cementa. Ističe se: »Za prvih deset dana takmičenja, 12 radnika podiglo je žičanu željeznicu, a radnici i namještenici ovoga poduzeća iznijeli su na leđima za dva i po sata 1100 metara čeličnih kablova.« Bodrožić, Zbornik br. 5, 199.
  • Nakon predaha u Buzetu, 4. brigada je 1. maja rano ujutro brzo napredovala prema Trstu. Šalov, 348.
  • Dana 1. svibnja jedinice JA oslobodile su Trst, Goricu i Tržič.

Jedinice JA u 13.40 uspostavile su kontakt s dijelovima savezničkih snaga na Soči, zapadno od Tržića … Slobodna Dalmacija

2. svibnja

  • Malo prije 21 sat javljena je kapitulacija Berlina. Usprkos kiši, svijet je izašao iz kuća, i uz pjevanje i klicanje krenuo ravno do Narodnog trga, gdje je došlo do velikih izljeva radosti nakon što je megafon javio kapitulaciju. Prigodni je govor održao Jure Franičević. Grad i periferija rasvijetljeni su svjetlom reflektora sa Sustjepana i raketama, a orila se pucnjava sa svih strana iz pušaka, revolvera, mitraljeza i malih poljskih topova, rika sirena s parobroda u luci, brodogradilišta i zvonjava crkvenih zvona … Oko 23 sata prestale su pucnjava, sirene i zvona, ali manifestacije su trajale do skoro 2 sata ujutro. Kisić
  • Jedinice 9., 20. i dijelovi 26. dalmatinske divizije i 30. slovenske divizije, poslije teških uličnih borbi oslobodile su Trst. Samo na pravcu napada Četvrte splitske brigade neprijatelj je imao preko 650 izbačenih vojnika iz stroja. Kronologija
  • DAROVI RANJENICIMA – Svakog dana donose se darovi za ranjene i bolesne drugarice i drugove. U posljednjih nekoliko dana Oblasna vojna bolnica primila je sa svih strana, između ostalog: preko 330 kg hrane i voća, 152 jaja, oko 65 litara alkoholnih pića i likera, 320 sapuna i preko šest kg duhana … Slobodna Dalmacija
  • Vratila se posljednja grupa izbjeglica iz Italije u Split. U jugoslavenskom zbjegu u Italiji i Egiptu bile su 1392 osobe iz Splita. Barbić, Zbornik br. 3, 799.
  • Priča se da je kod jednog trgovca, koji je u zatvoru već neko vrijeme, pronađeno na par mjesta skrivenih motora, automobilskih guma, mašinskog ulja itd. u vrijednosti od 130,000.000 kuna. Uapšen je trgovac manufakturnom robom, zajedno sa sestrom, radi skrivanja robe. On je bio za vrijeme okupatora agilni član ilegalnog društva trgovaca i skupljao doprinose za Narodnooslobodilačku borbu, a sada je član Gradnaproda, glavne filijale Glavnaproda. Nadalje, uapšeni su trgovac bicikla zbog bunkeriranih skrivenih 30 bicikala, dva namještenika zbog crne burze valutom i zlatom na prometnom odsjeku Štaba Mornarice, te jedan špediter i jedan privatnik Kisić

3. svibnja

  • Četvrta splitska brigada 9. divizije u borbama vođenim od 20. travnja do 3. svibnja zarobila je 1556 neprijateljskih vojnika i oficira, dok su poginula 653. U tom periodu brigada je imala 27 poginulih i 52 ranjena borca. Kronologija
  • Uspjeh Hajduka u Egiptu – Hajduk je do 2. svibnja odigrao devet utakmica u Egiptu i izgubio samo jednu, i to onu protiv reprezentacije britanske vojske s rezultatom 1:2. Slobodna Dalmacija
  • Oslobođenjem Hrvatskog primorja i Istre trebalo je hitno preuzeti brodogradilišta i radionice u Kraljevici, Rijeci, Puli, Trstu i Tržiću. Zbog toga je iz Tehničke sekcije Pomorske obalne komande Split upućeno u Istru 111 kvalificiranih radnika, tehničara i inženjera. Pribilović, Zbornik br. 5, 578.-579.

4. svibnja

  • Vojni sud za oblast Dalmacije, Vijeće za Područje Srednje Dalmacije na svome zasjedanju od 26. i 27. IV.o.g. te današnjem osudio je:

I. Na kaznu smrti streljanjem, gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine;

1. Don Antu Matacina, župnika Privlake (kotar Zadar) kao ustaškog i njemačkog špijuna, ustaškog propagatora i potpisivača rezolucije u svibnju 1944. »Narodu Ravnih Kotara i okolice), u kojoj se pozivalo narod da stupi u ustaše i da se bori protiv partizana, nazivajući NOV-u najpogrdnijim izrazima, a veličajući Nijemce, Pavelića i ustaše.

2. Protu Nikolu Sinjkovića, sveštenika pravoslavnog i Smilčića (kotar Zadar) kao četnika, špijuna, fašističkog agitatora. Na njegov su nagovor četnici pljačkali kuće rodoljuba, kod njega pravili gozbe. Bio je i u dodiru sa konzulatom NDH u Zadru.

II. Na vremenske kazne…

W. E., iz Dubrovnika, na 12 godina robije, trajan gubitak građanskih časti, konfiskaciju njegova djela imovine i na izgon s teritorija Jugoslavije nakon izdržavanja kazne. Kao knjižar i fašista širio fašističku propagandu u Dubrovniku i Kotoru, kad se povratio g. 1941. skupa sa talijanskim vojskom. Nakon sloma fašizma pokušao sa još nekolicinom organizirati fašističku republikansku stranku. On je odmah nakon uspostave Jugoslavije optirao za Italiju, bio je osuđen na 5 godina robije god. 1935. radi djelovanja u špijunskoj aferi pukovnika Milića, u korist Italije.

L. K., iz Ervenika Donjega, što je triput dezertirao iz Jugoslavenske Armije i V. N., iz Beograda, što je protupropisno u patroli upotrijebio oružje te ranio dva saveznička vojnika, osuđeni su svaki na 3 godine prisilna rada.

P. B., iz Splita, na 20 mjeseci prisilna rada radi organiziranja omladine HSS i propagande protiv narodno-oslobodilačkom pokretu.

S. M., iz Dugopolja, na 18 mjeseci prisilna rada i 2 godine gubitka časnih prava, kao ustaša učestvovao u operacijama protiv NOV-e.

V. I. bankar i trgovac zlatom iz Splita na 10 mjeseci prisilna rada, 4.000.000 Kuna novčane kazne i 1 godinu gubitka građanskih prava, što je pokušao podmititi mobilizacionog činovnika, da se izvuče iz vojske. Posrednik u ovom poslu D. B., iz Splita, suđen je na 7 mjeseci prisilna rada i 1 godinu gubitka građanskih prava.

M. I., iz Brnaza, na 10 mjeseci prisilna rada, što je u splitskoj vojnoj bolnici ukrao svom drugu ručni sat,

B. U., iz K. Sućurca, na 6 mjeseci prisilna rada uvjetno na 1 godinu dana i novčanu globu od 100.000 Kuna, jer je kupila malu količinu šećera ukradenog iz vojnog magazina.

T.-F. V., iz Splita, na 6 mjeseci prisilna rada uvjetno na 1 godinu dana, radi njegove prijave fašističkoj miliciji bila su uhapšena tri mornara.

R. B., iz Okruga, upravnik zatvora u Kninu na 4 mjeseca prisilna rada jer je zatvorenicima davao dnevno jedanput hrane mjesto dva puta, i u popisu za hranu unosio veći broj zatvorenika nego što je bilo. Kisić

5. svibnja

  • Popodne je parobrodom stiglo oko 1300 izbjeglica, većinom s otoka Brača, Šolte i poluotoka Pelješca. Komisija zbjega sredila je da se već sutra ujutro povratnici kamionima i parobrodima vrate kući sa svojom prtljagom. To su prvi koji su ostavili svoje domove, otišli u Afriku i sada se vraćaju. Kisić
  • Unatoč teškoćama, pomanjkanju prostora i sl., osnovne škole u Splitu radile su redovno. Nastava je počela u siječnju 1945. god. Radilo je osam osnovnih škola sa 2384 polaznika, 2933 obveznika i 59 stručnih učitelja. Početkom svibnja 1945. god. povećao se broj polaznika na 3334, a broj učitelja na 68. Ogrizović, Zbornik br. 5, 1127.,1128.

Početak svibnja

  • Zbor KNOD-a otišao je na veliku turneju po Jugoslaviji, a u Split se vratio u drugoj polovici srpnja. Zbor je bio odsutan 68 dana i za to vrijeme je priredio 37 koncerata. Svugdje gdje je nastupao naišao je na jednodušna priznanja kritike.

Bogdan Buljan, Repertoar hrvatskih kazališta 1840./1860./1980., Zagreb, 1990., 397.

6. svibnja

  • U Splitu je održana osnivačka skupština Društva novinara Hrvatske, kojoj su prisustvovali članovi svih redakcija centralnih listova Hrvatske i redakcija pokrajinske štampe Dalmacije. Usvojena su nova pravila Društva i izabrana je prva Uprava Društva novinara Hrvatske. Izabran je predsjednik Nikola Rupčić, potpredsjednici Šerif Šehović i Bogoljub Rapajić te ostali članovi prve Uprave Društva novinara Hrvatske. Kronologija
  • Izvršen je posljednji ratni zadatak Četvrte splitske brigade: razoružanje njemačke grupe na rtu Savudrija kod Trsta. Predalo se 206 vojnika i oficira. Tri dana kasnije brigada je u Trstu slavila Dan pobjede. Rat je završen! Šalov, 359.
  • Izišao je drugi dvobroj obnovljenog časopisa Priroda.
  • Upravni odjel GNOO-a javlja da će 7. svibnja, na Dan sv. Duje, patrona Splita, državni uredi i poduzeća raditi do jedan sat poslije podne. Trgovačke radnje mogu poslovati redovito ako to žele. Kisić

7. svibnja

  • SVETI DUJE – Sinoć je Obala bila osvijetljena. Megafonom je javljeno da je ukinut redarstveni sat, te se šetnja oduljila i do iza ponoći. Na Obali, kao i obično, plesala je omladina na nekoliko mjesta narodna kola uz pjevanje partizanskih pjesama. Grad ima svečani izgled, došla je i masa svijeta iz okolice, a na Pazaru je veoma živo. Funkciji u katedrali (otvaranje groba sv. Duje op.p.) nisu prisustvovali predstavnici vlasti, niti se obavila tradicionalna procesija. Kisić
  • Podignut je na površinu mora dok broj 2, kojemu je kapacitet dizanja 7000 tona. Monografija Brodosplit

8. svibnja

  • Cijeli grad i periferija su u zastavama i zelenilu.

Megafonom je javljena naredba vlasti da je strogo zabranjena svaka pucnjava pojedinaca. Također je javljeno da je sutra, 9. svibnja, Praznik pobjede i da se neće raditi … Kisić

9. svibnja

  • Sve radnje, dućani, trafike i gostione su zatvorene, a i Pazar je skoro pust. Zvona slave, a svijet hrli prema Hajdukovom igralištu, odakle kreće povorka rijetko kada viđena u Splitu. Neki računaju da je bilo oko 25.000 osoba. Povorku su predvodili predstavnici vlasti s našim i savezničkim zastavama, zatim mornarička glazba, neprestano svirajući naše borbene koračnice, za njom jedinice vojske, pioniri, školska djeca i mladež, namještenici i činovnici svih ureda i ustanova, državnih i privatnih, te organizacije rejona. Gradom su se prolamali poklici i pjesme. Kada se ta masa svijeta zaustavila na Botićevoj poljani, na Obali kraj česme i Marmontovoj ulici održan je miting. Glazba je odsvirala himnu Hej Slaveni, te rusku, američku i englesku himnu, uz oduševljeno pljeskanje publike. Miting je otvorio predsjednik gradskog JNOF-a Ivo Tijardović, a zatim je govorio u ime Jugoslavenske armije i mornarice major Benko Matulić. Poslije njega u ime narodne vlasti govorio je predsjednik Oblasnog NOO-a Vice Buljan. Pukovnik Daniels je, između ostalog, rekao: » … Kada je naša pravedna stvar postala pobjedonosna, radost koju izražavam u svoje ime i u ime engleskih vojnika u Splitu, nije – oprostite nam – tako velika kao vaša, jer mi sa Sjedinjenim Državama Amerike imamo još jednoga neprijatelja – Japan, kojeg ćemo, nadamo se, također brzo maknuti. U ime Britanske imperije želim Jugoslaviji mnogo sreće i napretka u budućnosti za koju smo sigurni, da će pod vodstvom maršala Tita biti velika. Vaša će zemlja biti jedna od najsretnijih i najmirnijih…«. U ime Sjedinjenih Američkih Država, major, gđa Lydia Edwards, između ostalog je kazala: »Kao Amerikanka izvan domovine sretna sam što se upravo danas nalazim u Jugoslaviji kao svjedok završne faze oslobođenja i što vam se mogu pridružiti slaveći pobjedu. Vaša je zemlja izazvala divljenje svih Saveznika, jer se borila protiv napadača, osporavajući mu pravo na ovu zemlju. Jugoslavija nije mogla biti uništena kad se njen narod tako borio, i mi u Americi gajimo prema vašem junaštvu najveće divljenje, a za vrijeme vaših stradanja naša su vam srca bila otvorena«. Tad je pročitan govor maršala Tita, danas emitiran na radiju, upućen narodima Jugoslavije, vojsci, radnicima, seljacima i građanima. Zatim je u ime Narodne vlade Hrvatske govorio ministar unutrašnjih poslova Vicko Krstulović, a zadnji je govorio dr. Ljubo Leontić, ambasador u Londonu. Svi su govori bili popraćeni burnim klicanjem i odobravanjem. Pri svakom spomenu maršala Tita, Staljina, Saveznika, komunističke partije itd., Botićeva poljana prolamala se od burnih ovacija. Na kraju je glazba odsvirala himnu Hej Slaveni i svijet se malo pomalo razilazio. Kisić
  • Posljednje i najveličanstvenije proslave u toku rata održane su u Dalmaciji na Dan pobjede 9. svibnja 1945. godine u povodu kapitulacije Hitlerove Njemačke. Na zboru u Splitu okupilo se oko 25.000 osoba, tj. svi koji su mogli doći. Oduševljenje naroda toga dana nije moguće opisati. Ta proslava bila je kruna svih dotadašnjih manifestacija. Split, kao i cijela Jugoslavija i napredno čovječanstvo, slavilo je 9. svibnja najveću pobjedu i najveće slavlje. Gizdić, 1964., 831.
  • Kazalište narodnog oslobođenja Hrvatske dat će premijeru drame Leonida Leonova Najezda .
  • Zastave slobode viju se Evropom! Noćas u 00.00 prestala su neprijateljstva! Sovjetska vlada proglasila je 9. svibnja Narodnim praznikom pobjede.
  • U Berlinu je potpisana vojnička kapitulacija Njemačke.
  • Oslobođen je Zagreb! Danas je veliki dan u životu naših naroda. Oslobođenjem Zagreba oslobađa se posljednja prijestolnica federalnih jedinica naše domovine … Čitava Dalmacija slavi veliki dan oslobođenja Zagreba … Sa svečane sjednice GNOO-a Splita poslan je brzojav GNOO-u Zagreba: »… Danas je oslobođenjem Zagreba svanuo i za naš grad veliki dan, dan koji slavimo kao izraz bratstva i jedinstva naših naroda, do pune nacionalne slobode i konačno do velike završne bitke i pobjede nad njemačkim okupatorom i domaćim izdajicama. Sretni smo što se u ovom velikom slavlju možemo u slobodi pridružiti i kliknuti: Da živi prijestolnica naše Federalne Hrvatske – Zagreb!«
  • Donosimo program svečanosti Dana pobjede u Splitu: Okupljanje je u 9 sati na Hajdukovom igralištu, gdje će se formirati povorka koja će proći gradom. U 10.30 je miting na Botićevoj poljani. Poslije podne održavaju se brojna sportska takmičenja, a u 20.30 održava se priredba uz sudjelovanje Radničkog zbora Jedinstvo i zbora Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske za Dalmaciju. Nastupaju i djeca iz zbjega u El Shattu.

U 11 sati prenosit će megafonom govor maršala Tita koji će održati prigodom proslave Dana pobjede u Beogradu.

  • Osposobljena je prva rotacijska peć u tvornici cementa u Kaštel Sućurcu, kapaciteta 240 tona klinkera u 24 sata.
  • U Splitu je, dan nakon završetka rata, 10. svibnja, stigla prva grupa jugoslavenskih vojnika koji su poslije kapitulacije Jugoslavije zarobljeni i odvedeni u njemačke logore. Vratili su se 801 vojnik i 54 oficira. Silazeći s broda pjevali su: »Zdravo da si domovino mila…«. Mnoštvo se skupilo na dočeku … Na licima prisutnih odražavalo se očekivanje, ganuće, napetost i nada … Jedna žena reče: »Mnogi će mrtvi danas uskrsnuti…«. Slobodna Dalmacija
Riva i Prokurative 9. svibnja – pozornica proslave s najvećim skupom u dotadašnjoj povijesti grada

Kraj rata – Splićani slave pobjedu nad fašizmom Riva i Prokurative 9. svibnja – pozornica proslave s najvećim skupom u dotadašnjoj povijesti grada

DAN POBJEDE - NAJVEĆI DOGAĐAJ U POVIJESTI SVIJETA!

Oko 14 sati stale su sirene parobroda, zatim željezničke lokomotive svirati, čula se zvonjava zvona i pucnjava na sve strane. Javljena je bezuvjetna kapitulacija Njemačke. Narod je sišao na ulice, posvuda pjevanje, čestitanje, grljenje … Netom što je megafonom na Narodnom trgu i Obali javljeno o kapitulaciji, vojna je glazba na Narodnom trgu odsvirala himnu, a narodno oduševljenje na vrhuncu razlilo se po cijelom gradu okićenom zastavama. Građani se grle i cjelivaju sa suzama u očima, jedan drugom stišću ruke, nezadrživo iskazuju svoju radost i razdraganost, a bilo je i onih koji su naprosto ostali bez riječi … Kisić, Slobodna Dalmacija

Proslava Dana pobjede u Moskvi

Crveni trg. Proslava Dana pobjede u Moskvi

Iz Ratne Kronologije–SVIBANJ 1945.: PREDALA SE NJEMAČKA VOJSKA U ITALIJI (1. SVIBNJA) – CRVENA ARMIJA OSVAJA BERLIN – JUGOSLAVENSKA ARMIJA IZBILA NA SOČU, UŠLA U TRST I GORICU (1. SVIBNJA) – PRED JEDINICAMA JUGOSLAVENSKE ARMIJE PAVELIĆ, USTAŠE I ORUŽANE SNAGE NDH ZAJEDNO S ODREĐENIM BROJEM CIVILA POVLAČE SE IZ ZAGREBA (6.-7. SVIBNJA) – JUGOSLAVENSKA ARMIJA ULAZI U ZAGREB (8. SVIBNJA) – HITLEROV NASLJEDNIK ADMIRAL DOENITZ POTPISUJE KAPITULACIJU NJEMAČKE, ŠTO JE KRAJ RATA U EUROPI (7. SVIBNJA) – EUROPA SLAVI DAN POBJEDE (8. SVIBNJA) – TITO PRVI PUT GOVORIO ZAGREPČANIMA OKUPLJENIMA NA MARKOVOM TRGU (9. SVIBNJA) - ZAVNOH I NARODNA VLADA HRVATSKE POČINJU UREDOVATI U ZAGREBU

ANTIFAŠISTIČKI KARAKTER SPLITA:
SPLIĆANI I NOP

Antifašistički karakter Splita najbolje je prikazati kroz brojčane podatke opredijeljenosti njegovih stanovnika za NOP, koje su dane kroz informacije u ovoj Kronici. Trebamo imati na umu da je Split na početku rata imao od 42.000 do 43.000 stanovnika, točnog podatka nemamo. Ti podaci su sljedeći:

– 12.500 boraca, partizana, od toga 6150 omladinaca i 1130 žena;

– više od 1500 poginulih boraca i 266 umorenih, strijeljanih, obješenih Splićana. U Spomen-kosturnici na groblju Lovrinac, na 11 ploča urezana su imena 1853 poginula Splićana u toku NOB-a na antifašističkoj strani;

– oko 10.000 Splićana prošlo je kroz okupatorske zatvore u Splitu, gdje je, npr., samo u zatvoru Sv. Rok bilo zatvoreno 15.465 osoba iz Splita i okolice;

– oko 5000 Splićana internirano je u razne talijanske, njemačke i ustaške logore, od kojih se nepoznati broj nije nikada vratio živ u Split;

– više od 1500 izbjeglica iz Splita (u studenome 1943. na srednjodalmatinskim otocima bilo je registrirano 1495 splitskih izbjeglica), od kojih je najveći dio, njih 1392, bio u izbjegličkim logorima u Italiji i El Shattu;

– bilo je oko 1000 civilnih žrtava ovog surovog rata – oko 500 je poginulo u zračnim bombardiranjima grada, a oko 500 je umrlo od gladi i zaraznih bolesti, kao posljedicama ratnih prilika u kojima su živjeli stanovnici Splita;

– na tisuće i tisuće aktivista, ilegalaca, znanih i neznanih, koji su svakodnevno, u okupiranom gradu, »glavu nosili u torbi«, kao i onih građana koji su materijalno pomagali NOP. Računa se da je jednih i drugih bilo oko 15.000;

– u neprijateljskim vojnim formacijama bilo je: u ustašama 50, domobranima 50 i u četnicima 45 Splićana (podaci iz travnja 1944.).

Gornjim podacima nije potreban nikakav komentar ali, ipak, ovdje ističemo samo dio izvještaja ustaške nadzorne službe iz svibnja 1944. g., koji kaže: » … da je 95% Splićana uz NOP … i da bi, npr., u Gradskom poglavarstvu Splita trebalo uglavnom tražiti ljude koji ne surađuju s partizanima, a ne one koji surađuju…«.

O doprinosu Splita i Dalmacije NOB-u najljepšu je ocjenu dao drug Tito u Splitu, 26. srpnja 1946. g.:

»Osjećam se neizmjerno srećan što mogu ovdje, u gradu Splitu, da izručim pozdrav narodu Dalmacije, da izručim pozdrav herojskom gradu Splitu, koji je u ovoj veličanstvenoj borbi dao zaista veliki i neprocjenjiv prilog za pobjedu naše stvari.

Grad Split, iako je bio okupiran, nije bio pokoren.

To nas je napajalo ponosom na naš Split, na naše Dalmatince«.

Podaci iz Kronike i Slobodna Dalmacija 27. srpnja 1946.