RATNI KRONIČARI SPLITA

Antun Kisić

publicist (Dubrovnik, 1876. – Split, 1952.)

Naslovna stranica prvog od pet svezaka Ljetopisa grada Splita s posvetom, Split, travanj 1941. (Knjižnica Muzeja grada Splita)

Kisićev ljetopis. Naslovna stranica prvog od pet svezaka Ljetopisa grada Splita s posvetom, Split, travanj 1941. (Knjižnica Muzeja grada Splita)

(slika s osobne iskaznice broj 6768/1944., izdane 8. svibnja 1944.g. od redarstvene oblasti za grad Split, NDH)

Antun Kisić (slika s osobne iskaznice broj 6768/1944., izdane 8. svibnja 1944.g. od redarstvene oblasti za grad Split, NDH)

Antun Kisić kao općinski tajnik službovao je u Drnišu, zatim u Biogradu. Od 1910. bio je administrativni činovnik u Zemaljskom odboru (dalmatinskoj vladi) u Zadru. U tom je gradu bio svjedokom nasilne talijanske okupacije vlasti poslije Prvog svjetskog rata, o čemu je pisao u zagrebačkim Novostima. Osim toga, u tom je dnevniku objavio više tekstova iz povijesti.

Napisao je dokumentiranu Zadarsku kroniku 1919. – 1920. godine, koja je poslije objavljena u splitskom časopisu Mogućnosti. Također je napisao i Ratnu kroniku Splita 1941. – 1945. u pet svezaka, djelomično objavljenu u Slobodnoj Dalmaciji. U njoj je zabilježio, a djelomično i dokumentirao, mnoštvo događaja iz tih ratnih godina, od kojih mnogi nisu u ondašnjim novinama ni zabilježeni, pa je njegova kronika čvrsto svjedočanstvo o stradanju Splita i Splićana u doba okupacije (V. Mirković)

Drago Gizdić

radnik, prvoborac i kroničar NOB-a Dalmacije (Klis, 1912. – Split, 1983.)

radnik, prvoborac i kroničar NOB-a Dalmacije

Drago Gizdić. radnik, prvoborac i kroničar NOB-a Dalmacije

Drago Gizdić rođen je u Klisu 2. veljače 1912. godine. S 18 godina, 1930. godine, primljen je u KPJ. Do 1941. godine hapšen je dvanaest puta. Upoznao je zatvore u bivšoj Jugoslaviji, u Splitu, Zagrebu i kaznionici u Lepoglavi.

U travnju 1941. godine sekretar je Mjesnog komiteta za Solinski bazen. Aktivno sudjeluje u formiranju Prvog solinskog partizanskog odreda, a potom i u formiranju Prvog mosorskog partizanskog odreda kada je bio ranjen.

Od srpnja 1942.godine sekretar je Okružnog komiteta KPH za srednju Dalmaciju.Krajem siječnja 1943.g. biran je u prvo predsjedništvo Oblasnog NOO Dalmacije. Potom je biran za člana – vijećnika ZAVNOH-a i Drugog zasjedanja AVNOJ-a. na kraju rata biom je sekretar Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju.

Nakon rata piše obimnu kroniku Narodnooslobodilačke borbe na području Dalmacije, koju tiska u četri knjige, te priređuje veliku fotomonografiju Dalmacija 1941. – 1945. Poruka borca, ožujak 1983.g.

Vladimir Vlade Bego

splitski trgovac, javni radnik i publicist (Split, 1894. – 1974.)

Stranica iz tiposkripta Vlade Bege

Dnevnik. Stranica iz tiposkripta Vlade Bege

Vlade Bego iz stare splitske velovaroške obitelji završio je srednju trgovačku školu. Između dva svjetska rata, kao vlasnik veletrgovine, aktivno je učestvovao u životu grada. Godine 1924. jedan je od osnivača S.D. Jadran. U Split je doveo svjetskog prvaka u šahu Aleksandra Aljehina. Kao vanjski suradnik javlja se u mnogim hrvatskim novinama. Članke, osvrte i kratke novele objavljivali su mu splitsko »Novo doba« i riječki »Novi list«.

Početkom drugog svjetskog rata zbog invalidnosti prekida radne aktivnosti i piše svoj ratni Dnevnik. Godine 1945. nastavlja raditi kao privatnik, a od 1948. zapošljava se u Narodnom odboru kotara Split kao referent za trgovinu.

Bio je međunarodni šahovski sudac sudjeljujući 1964. godine u organizaciji ženske šahovske olimpijade, održane u hotelu »Marjan« gdje je bio glavni sudac. (B. Bego)