RATNI KRONIČARI SPLITA
Antun Kisić
publicist (Dubrovnik, 1876. – Split, 1952.)
Kisićev ljetopis. Naslovna stranica prvog od pet svezaka Ljetopisa grada Splita s posvetom, Split, travanj 1941. (Knjižnica Muzeja grada Splita)
Antun Kisić (slika s osobne iskaznice broj 6768/1944., izdane 8. svibnja 1944.g. od redarstvene oblasti za grad Split, NDH)
Antun Kisić kao općinski tajnik službovao je u Drnišu, zatim u Biogradu. Od 1910. bio je administrativni činovnik u Zemaljskom odboru (dalmatinskoj vladi) u Zadru. U tom je gradu bio svjedokom nasilne talijanske okupacije vlasti poslije Prvog svjetskog rata, o čemu je pisao u zagrebačkim Novostima. Osim toga, u tom je dnevniku objavio više tekstova iz povijesti.
Napisao je dokumentiranu Zadarsku kroniku 1919. – 1920. godine, koja je poslije objavljena u splitskom časopisu Mogućnosti. Također je napisao i Ratnu kroniku Splita 1941. – 1945. u pet svezaka, djelomično objavljenu u Slobodnoj Dalmaciji. U njoj je zabilježio, a djelomično i dokumentirao, mnoštvo događaja iz tih ratnih godina, od kojih mnogi nisu u ondašnjim novinama ni zabilježeni, pa je njegova kronika čvrsto svjedočanstvo o stradanju Splita i Splićana u doba okupacije (V. Mirković)
Drago Gizdić
radnik, prvoborac i kroničar NOB-a Dalmacije (Klis, 1912. – Split, 1983.)
Drago Gizdić rođen je u Klisu 2. veljače 1912. godine. S 18 godina, 1930. godine, primljen je u KPJ. Do 1941. godine hapšen je dvanaest puta. Upoznao je zatvore u bivšoj Jugoslaviji, u Splitu, Zagrebu i kaznionici u Lepoglavi.
U travnju 1941. godine sekretar je Mjesnog komiteta za Solinski bazen. Aktivno sudjeluje u formiranju Prvog solinskog partizanskog odreda, a potom i u formiranju Prvog mosorskog partizanskog odreda kada je bio ranjen.
Od srpnja 1942.godine sekretar je Okružnog komiteta KPH za srednju Dalmaciju.Krajem siječnja 1943.g. biran je u prvo predsjedništvo Oblasnog NOO Dalmacije. Potom je biran za člana – vijećnika ZAVNOH-a i Drugog zasjedanja AVNOJ-a. na kraju rata biom je sekretar Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju.
Nakon rata piše obimnu kroniku Narodnooslobodilačke borbe na području Dalmacije, koju tiska u četri knjige, te priređuje veliku fotomonografiju Dalmacija 1941. – 1945. Poruka borca, ožujak 1983.g.
Vladimir Vlade Bego
splitski trgovac, javni radnik i publicist (Split, 1894. – 1974.)
Vlade Bego iz stare splitske velovaroške obitelji završio je srednju trgovačku školu. Između dva svjetska rata, kao vlasnik veletrgovine, aktivno je učestvovao u životu grada. Godine 1924. jedan je od osnivača S.D. Jadran. U Split je doveo svjetskog prvaka u šahu Aleksandra Aljehina. Kao vanjski suradnik javlja se u mnogim hrvatskim novinama. Članke, osvrte i kratke novele objavljivali su mu splitsko »Novo doba« i riječki »Novi list«.
Početkom drugog svjetskog rata zbog invalidnosti prekida radne aktivnosti i piše svoj ratni Dnevnik. Godine 1945. nastavlja raditi kao privatnik, a od 1948. zapošljava se u Narodnom odboru kotara Split kao referent za trgovinu.
Bio je međunarodni šahovski sudac sudjeljujući 1964. godine u organizaciji ženske šahovske olimpijade, održane u hotelu »Marjan« gdje je bio glavni sudac. (B. Bego)